Kako napisati scenario

22. 12. 2022. 13:04

(Pixabay)

Promocija knjige „Spasi mačku!” američkog autora - scenariste Blejka Snajdera, u izdanju Filmskog centra Srbije održana je sinoć u Galeriji Artgert Kulturnog centra Beograda.

O veoma važnoj knjizi za pisanje scenarija govorili su: Anja Ilić - direktorka Audio-vizuelnog centra Republike Srpske, Saša Radojević - filmski reditelj i scenarista, Boris Grgurević - scenarista i Gordan Matić, direktor FCS i filmski reditelj, dok je moderator bio Miroljub Stojanović, filmski kritičar i teoretičar.

Delo Blejka Snajdera „Spasi mačku!„ ima i svoj podnaslov „Poslednja knjiga o pisanju scenarija koja će ti zatrebati”, i obrađuje teme razne teme kao što su sastavni elementi filma, prilagođavanje glavnog junaka opštoj zamisli filma, važnost žanrova i klasifikovanje filmova.

Gordan Matić, prvi čovek FCS-a smatra da navedena knjiga jeste vodič za scenariste i možda pisce novela koji može da uputi kreativce kako je „neko drugi rešio neki problem gde ste se vi zaglavili”. Poznati reditelj uglavnom je i potpisivao svoja scenarija u igrano-dokumentarnim projektima - „Žućko: Priča o Radivoju Koraću” (2011) i „Pucnji u Marseju” (2021), te kaže da je „Spasi mačku!” značajno štivo, pitka knjiga koju mogu čitati i srednjoškolci, te je ovde plan „kako da ne grešite u pisanju”.

„Podrazumevate se da ovde znate da pišete scenario, i knjiga vam pruža smernice kako to da se poboljša, zato je ovo vodič u tom pravcu kako se stvara uspešan scenario, šta treba da bude na trejleru pre nego što napišete tekst”, objasnio je Matić i osvrnuo se na proces pičinga.

„Ti susreti sa potencijalnim producentima su veoma važni. Svaki pičing je efektan kada autor u samo nekoliko rečenica objasni o čemu je njegov scenario, odnosno budući film. Takvi projekti uvek najbolje prolaze, a ne da se predugo priča o tome. Producenti vole da im se kratko objasni, da ih uverite zašto baš u vaš film treba da investiraju svoj novac”, objasnio je Matić i napomenuo da ovakve knjige mogu da posluže kao udžbenici za izučavanje.

On se osvrnuo danas na veliki procvat industrije zabave u svetu u pogledu dominacije TV serija na mnogim platformama gde prednjači servis „Netfliks”, te da su one neminovno došle u prvi plan, kao i kod nas u hiper-produkciji domaćeg igranog programa na malim ekranima.

Takođe je naveo da u mnogim adaptacijama u Holivudu, nije uvek sve dobar materijal za pisanje, i akcentovao je primer hita „Lara Croft: Tomb Raider”, da je to dobra igrica, ali ne nudi ništa zanimljivo za film.

„Ranijih godina smo imali autentične reditelje koji su se pojavili i ostavili traga kao Stiven Spilberg, Džordž Lukas ili Robert Zemekis, ali danas u novom Holivudu, na prste jedne ruke se može prebrojati ko se izdvojio. A na televiziji, reditelji se u SAD gledaju kao izvođači radova”, kaže Matić, prenosi Tanjug.

Urednik na RTS-u dramaturg i reditelj nezavisnih ostvarenja Saša Radojević rekao je da ovo delo napisano još 2005. godine predstavlja neku vrstu priručnika, tačnije više putokaza u pravcu kreiranja scenarija za filmove koji imaju ambiciju da budu uspešni.

Kako je Radojević objasnio, knjiga je vezana za američki film, i ta praksa se odnosi na Holivud, te da je ovde prvenstveno u prvom planu kako nastaju komercijalni hitovi, a ne umetnička ostvarenja.

Režiser i scenarista je primetio da se razlikuje domaća edukacija o pisanju scenarija na Fakultetu dramskih umetnosti od američkog pristupa, ali se u nekim segmentima i podudaraju.

U predgovoru knjige Šila Henahen Tejlor je zapisala da autor Blejk Snajder maestralno definiše osnove pravljenja filma: zaplet, strukturu , kasting, marketing, i čini da njegova knjiga „bude svima dostupna, a i kako bi se ove njegove ideje sprovele u praksi”.

„Razlikuje se žanrovska klasifikacija po svemu što postoji u knjigama o filmu. Govori se o sinopsisu kao početnoj ideji i usmerava se ka tome šta je ideja jednog scenarija, ili tema. Autor daje niz filmova koji nastaju prema tom modelu i receptu pisanja za komercijalni film. Komedije, drame, trileri, to je žanrovski univerzum filmova koji nastaju u Americi”, približio je temu Radojević i ponovio da autor ističe prvenstveno kako se kreira komercijalni hit, blokbaster.

„Knjiga može da komunicira sa velikim brojem ljudi, a usmerena je na sve koji žele da budu uspešni filmski scenaristi”, naglasio je Saša Radojević.

Direktorka Audio-vizuelnog centra Republike Srpske, Anja Ilić, pohvalila je da knjiga predstavlja pravi zanat za pisanje scenarija, tako da je srećna što je njena ustanova ušla u ovaj izdavački projekat zajedno sa FCS.

Ona je otkrila da taj Audio vizuelni centar postoji tek godinu i po dana, ali da su za to vreme imali ogroman broj raznolikih aktivnosti, gde spada i 11 raspisanih konkursa za buduće filmske projekte, kao što je razvoj scenarija za filmove i TV serije, takođe organizuju festivale.

Blejk Snajder (1957- 2009) započeo je karijeru scenariste na Diznijevoj TV seriji „Kids Incorporated”, za koju je napisao 13 epizoda, a onda se potpuno okrenuo pisanju scenarija bez prethodnog naručioca. Blejk je velikim studijima prodao mnogo originalnih scenarija i pičeva, a jedan od tih projekata je prodao Stivenu Spilbergu.

Televizijski scenarista Boris Grgurović je čitao tu knjigu na engleskom jeziku i smatra da su sva ta dela na temu scenarija neka vrsta varijacije „Poetike” od Aristotela.

On smatra da je neophodno da postoje ovakve knjige i da je potrebno da ih scenaristi čitaju sve više kao vodič i pravilnik, pri čemu „onda pravimo sami svoj koordinatni sistem, sve zavisi kome odgovara neka struktura”.

Opet, scenarista podseća da je i sam autor Snajder u ovoj knjizi iz osam poglavlja naglasio da ne znači da će neko napisati uspešan scenario nakon što pročita njegovu knjigu.

„Holivud je odavno u krizi, to svi znamo, a TV serije u svetu su neka vrsta dekadencije, i predstavljaju novu vrstu pripovedanja. Serije piscima pružaju veću slobodu i autorstvo nego na filmu. To vidim i iz svog iskustva, imao sam prilike da radim na domaćim serijama, gde su scenaristi ipak autori, a ne leva smetala. Mada je bilo reditelja koji misle da sam ja samo daktilograf, onih koji misle da sam višak na snimanju, ali i režisera kojima sam potreban na setu”, opisao je iskustvo Grgurević, koji je bio u timovima scenarista za serije „Jutro će promeniti sve”, „Azbuka našeg života”, „Blok 27”.

On je istakao da su mu veoma značile „sobe za pisce”  gde više scenarista dobija razne ideje u grupi i onda kreiraju sadržaj za buduće snimanje, te da je sve više i žena danas u dramaturgiji, posebno u Srbiji na pozorišnoj sceni gde apsolutno dominiraju (Biljana Srbljanović, Milena Marković...).

Snajder je bio producent dva filma, sarađivao je sa kompanijama i studijima- „Univerzal”, „Dizni”, „Foks femili”.

Potpisao je scenario za hit komediju „Stani ili će moja mama pucati” (1992) Rodžera Spotisvuda, gde glavnu ulogu tumači Silvester Stalone i dečji film „Blank Check” (1994) Ruperta Vajnrajta.