Zovem se munja
Od našeg specijalnog izveštača
Peking, 21. avgusta – Majkl Felps je ostvario svoj plan na 29. letnjim igrama u Pekingu i otputovao kući a glavna tema postao je Jusijan Bolt, 22-godišnji Jamajčanski sprinter koji je postigao dva neverovatna svetska rekorda u prestižnim atletskim disciplinama i mnogi izveštači u pres centru već su počeli male ankete na temu ko je pravi junak Igara Felps ili Bolt.
To pitanje postavljeno je i samom Boltu.
– Ne bih želeo da se poredim sa Majklom Felpsom. On je veliki sportista a osvojiti osam zlatnih medalja je zaista neverovatno. Pored toga ja se takmičim na stazi a on u vodi. To ne može da se poredi, ali želim da mu čestitam na onom što je ostvario u Pekingu – rekao je najbrži čovek na svetu, a ovo pitanje ostavićemo zasad otvorenim, uostalom Jusijan Bolt još nije završio svoj pohod na medalje i rekorde...
Sutra će, čak i ako se ne pojavi u kvalifikacionim trkama štafeta 4 h 100 m, trčati u finalu za treće zlato i, možda, svetski rekord.
– Ja sam munja. Ja nisam Fleš Kordon ili neko drugi. Zovem se Bolt, munja – poigrao se svojim imenom (Bolt na engleskom znači munja: lightning bolt) novi svetski rekorder na 200 metara, obračunavajući se istovremeno sa svojim prethodnikom Majklom Džonsonom, koji je prvo tvrdio da Jamajčanin ne može da obori njegov rekord jer nema dobru tehniku trčanja u krivinama, a posle trke ga je nazvao drugim supermenom.
Majkl Džonson je bio iznenađen brzinom kojom je Jamajčanin iz niskog starta uspeo da se uspravi i pređe u pun sprint:
– Neverovatno. Startovao je neverovatno. Momak od šest stopa i pet inča (1,96 m) ne može tako da startuje, morao bi duže da se uspravlja. Prosto je gutao stazu i došao je potpuno fokusiran na trku znajući da će oboriti rekord ako pobedi.
Boltu se očigledno nije dopalo ovo poređenje sa strip junakom, pogotovo ne jer i sam ima i ime i osobine novog super-heroja.
– Rekao sam sebi: ako idem na svetski rekord onda ću ga i oboriti jer je staza zaista veoma brza. Mnogo sam radio na treninzima za 200 metara i sve mi se vratilo ove noći. U ovu disciplinu sam se zaljubio još kao 15-godišnjak, kada sam postao najmlađi juniorski prvak svih vremena. Od tada ona je najdraža mom srcu.
Naravno, novinare je interesovalo da li će Bolt možda jednog dana trčati i na stazi od 400 metara na kojoj još vlada Majkl Džonson. Niko kao novinari ne voli da ruši i stvara šampione.
(/slika2)– Mnogi ljudi, kao i vi, me pritiskaju da se okušam na 400 metara. Ne navaljujte, štedite dah, jer ja ionako želim da uskoro trčim i na 400 metara – rekao je Jusijan Bolt i otvorio novo polje za spekulacije. Da li najbrži čovek sveta može posle objedinjavanja svetskih sprinterskih rekorda na 100 i 200 metara, da sruši i Džonsonov rekord u produženom sprintu. E, ako je Boltovih 9,69 na 100 m, u trci u kojoj se poslednjih 11 od ukupno 38 koraka opuštao i slavio, neverovatno; i ako je novi rekord na 200 m od 19,30 sekundi zapanjujuće – šta bi onda bilo rušenje i Džonsonovih 43,18 iz Sevilje 1999. godine. Nemoguće? Ne, Bolt je pokazao u samo četiri dana da ništa nije nemoguće.
Zbog toga je i Kanađanin Donovan Bejli, olimpijski šampion na 100 m iz Atlante i svetski rekorder oduševljen Jusijanom Boltom:
– On je sada najbolji atletičar na svetu i potreban je atletici. Ne mislim da je hteo da obori rekorde u obe discipline, ali – jednostavno – suviše je dobar da bi oni opstali. On će trčati još brže, jer još ima šta da nauči. Eto, ljudi su ga posle trke na 100 metara kritikovali što nije trčao do cilja i, evo, sada je trčao do samog kraja. Ja sam Jusijanov najveći navijač i uopšte najveći atletski navijač. Uživam u tome.
Živko Baljkas
-----------------------------------------------------------
Jedinstven u eri elektronike
Poslednji sprinter koji je u isto vreme držao svetske rekorde na 100 i 200 metara bio je Amerikanac Rej Norton. Bilo je to pre 48 godina u vreme kada su se atletski rezultati merili ručno i kada je svaki svetski rekord u sprintu držalo po nekoliko atletičara, ali i tako Rej Norton je uspeo da sačuva oba rekorda (10,1 i 20,6) samo 70 dana, od 19. marta do 28. maja 1960. U elektronskoj eri merenja rezultata (rezultati izraženi u stotinkama prvi put mereni su na Olimpijskim igrama u Tokiju 1964) ni jedan sprinter nije uspeo da bude svetski rekorder u ove dve discipline, a kamo li da vlada istovremeno na obe staze i to, takođe, govori da se Usijan Bolt, koji je u samo četiri dana objedinio svetske rekorde na 100 i 200 m izdvaja od svih slavnih prethodnika.
-----------------------------------------------------------
Tri ishoda jedne trke
Zvanični rezultati finalne trke na 200 metara tri puta su se menjali. Prvo je objavljeno da je Bolt pobedio ispred Amerikanca Spirmona i da je Martina (Holandski Antili) bio treći a olimpijski šampion iz Atine Amerikanac Kraford tek četvrti. Zatim je stigla informacija da je Valas Spirmon diskvalifikovan jer je „sekao” stazu, odnosno povredio trkački prostor drugog finaliste, pa je na drugo mesto iza Bolta izbio Martina, a Kraford se dokopao bronze. To, međutim nije bio kraj. Amerikanci su se žalili i sudijski žiri je potvrdio Spirmonovu diskvalifikaciju, ali je utvrdio i da je reprezentativac Holandskih Antila koji je drugi put popravio nacionalni rekord, „sekao” stazu. I on je diskvalifikovan i iza Bolta, napredujući posle trke za dva mesta, našao se Kraford, a treće mesto je pripalo drugom Amerikancu Volteru Diksu. Naravno rukovodstvo ekipe Holandskih Antila je uložilo žalu, ali uzalud. Finalnu trku na 200 m završila su regularno samo šestorica sprintera: 1. Bolt (Jamajka) 19,30, 2. Kraford (SAD) 19,86, 3. Diks (SAD) 19,98, 4. Džingai (Zimbabve) 20,22, 5. Malkom (V. Britanija) 20,40, 6. Kolins (Sent Kits end Nejvi) 20,59.
-----------------------------------------------------------
Pobednička margina se povećala
Diskvalifikacijom Čurandi Martine (Holandski Antili) povećana je pobednička margina koju je olimpijski šampion na 200 m ostvario nad drugoplasiranim. Budući da je srebro pripalo (tek četvrtoplasiranom) Krofordu razlika između pobednika i drugoplasiranog je 0,66 sekundi a dotad najveća je bila ona 1996. koju je u Atlanti postavljajući svetski rekord (19,32) ostvario Majkl Džonson nad Namibijcem Frenkijem Frederiksom, koji je danas izabran za predsednika Sportske komisije MOK. Džonson je bio brži 0,36 sekundi ili 36 stotinki. Istina, u pionirsko doba olimpizma bilo je i većih razlika, ali tada su rezultati mereni ručno, štopericama i rezultate je umnogome određivao refleks sudije. Tako je 1900. u Parizu zabeležena rekordna razlika od 0,6 sekundi, koju je Amerikanac Tjuksberi imao nad Britancem Pričardom.