Pomen srpskim žrtvama austrougarskog logora u Doboju

Mladen Kremenović

27. 12. 2022. 13:57

Почасна стража код споменика логорашима у Добоју (Фото РТРС)

Od našeg stalnog dopisnika
Banjaluka – U decembru 1915. godine u dobojski logor došla je prva grupa srpskih zarobljenika. Od tog dana, tačnije od 27. decembra pa do 5. jula 1917. godine kroz taj logor – prvi koncentracioni logor u Evropi – prošao je 45.791 Srbin.

Nakon Sarajevskog atentata i dužeg traženja razloga za ulazak u rat od strane Austrougarske, Srbi su kolektivno, u monarhiji obeležavani kao buntovnici. Osim deportacija u prvim godinama rata Srbi na prostoru BiH uzimani su za taoce, vešani, streljani...

Među logorašima u dobojskom logoru je bio 16.673 muškarac i 16.996 žena i dece iz BiH, te 12.122 srpska vojnika i jedan broj starijih ljudi, žena i dece iz Srbije i Crne Gore.

Njih oko 12.000 iz tog logora nisu izašli. Odbor Vlade Republike Srpske za negovanje tradicije oslobodilačkih ratova uvrstio je taj datum u kalendar značajnih događaja. Svake godine na današnji dan – 27. decembra obeležava se dan sećanja na dolazak prvog transporta Srba u logor 1915. godine.  

„Pretežno su u dobojski logor deportovani Srbi s područja zapadne Srbije, kao i Sarajeva, Sokoca, Rogatice, Goražda, Bileće i Trebinja. Oni su u ovom zloglasnom logoru stradali u najvećim mukama”, ispričao je banjalučkim medijima arhijerejski namesnik dobojski Mirko Nikolić.
On kaže da sve bliže odluka da se žrtve dobojskog logora, koji je osnovala Austrougarska u Prvom svetskom ratu proglase za mučenike jer je njegovanje kulture sećanja jedini način da od zaborava bude sačuvano stradanje 45.791 Srbina interniranog u prvi koncentracioni logor u Evropi u 20. veku.  Sveštenstvo Crkvene opštine Doboj uputilo je zahtev episkopu zvorničko-tuzlanskom Fotiju da umoli Sveti arhijerejski Sabor SPC da žrtve dobojskog logora proglasi za mučenike.

Nikolić kaže da nije slučajno što se u minulih stotinu godina „svesno nastojalo da nestane sećanje na postojanje ovog logora i obim srpskog stradanja u ovom stratištu”.

Prvi podaci o dobojskom logoru predočeni su u „Spomenici posvećenoj mučenicima i žrtvama dobojske internacije iz svetskog rata 1915/16. godine”, koja je urađena prilikom osveštanja spomenika Svetih apostola Petra i Pavla 1938. godine. Međutim, izdanja te spomenice su gotovo sva uništena. Zahvaljajući tri pronađena originalna primerka, 2015. godine napravljen je reprint izdanja. U njega je uvršten i dokument iz vojnog arhiva Nezavisne Države Hrvatske – naredba ustaškog stana u Doboju od 27. maja 1941. godine da se poruši spomen-kosturnica sa kostima stradalih kod Spomen-crkve Svetih apostola Petra i Pavla. Nacističke snage Ante Pavelića su taj zadatak realizovale u junu 1941.godine. 

O srpskim stradanjima postoje zapisi u knjizi „Dobojski logor” autora Dušana Paravca, pisane na osnovu crkvenih dokumenata, svedočenja savremenika i izjava preživelih logoraša.

U toj knjizi, između ostalog, navodi se i svedočenje doktora Josipa Škarića koji je kao lekar upozorio komandanta logora (austrougarskog oficira) da se obolelima od teških crevnih bolesti daje isključivo suha hrana, na šta je dobio odgovor: „Da, pa šta ćemo. U istoriji se dešava da neke nacije nestaju, a druge se dižu... pa šta se može protiv toga činiti, da ovog puta nestane srpske nacije”.  Lokalni istoričari navode kako su o dimenziji stradanja svedočile pronađene plitko zakopane masovne grobnice sa skeletima logoraša, od kojih je nekoliko bilo i na području dobojskog naselja Pridjel, ili tela pronađena tokom radova na proširenju željezničkog čvora u Doboju 1968. godine.

U knjizi „Dobojski logor” se navodi da je austrougarski logor bio na prostoru sadašnje Železničke stanice u Doboju, a zarobljeni Srbi bili su smešteni u drvenim barakama u kojima su prethodno konji austrougarske vojske uginuli od zarazne bolesti. 

Na lokalitetu dobojskog logora u Doboju u periodu SFRJ sagrađena je – železnička stanica. Tako je onemogućeno prikupljanje materijalne građe.

U pomen žrtvama dobojskog logora SPC je u septembru 1938. objavila „Spomenicu” i te godine u porti dobojskog Sabornog hrama Svetih apostola Petra i Pavla osveštala izgrađenu spomen-kosturnicu u kojoj se nalaze ekshumirani posmrtni ostaci oko 12.000 žrtava logora i koja zajedno sa spomenikom čini spomen-kompleks mučenicima ovog logora. 

U Doboju je pored Železničke stanice, gde se nalazi logor 1. jula 2016. otkriven i osveštan spomenik „Dobojski logor 1915-1917”.