Beograd u centru hibridnog rata

Dejan Spalović

06. 01. 2023. 07:00

Александар Вучић (Фото Танјуг/Владимир Шпорчић)

Neuvođenje sankcija Rusiji i aktivna spoljna politika Srbije, koja se diplomatskim i političkim sredstvima bori protiv nezavisnosti takozvanog Kosova, glavni su razlozi zašto se na meti zapadnog dela međunarodne zajednice nalazi predsednik republike Aleksandar Vučić. Cilj svih napada je rušiti Srbiju na više frontova, ekonomski i politički je vratiti u dvehiljadite, da ponovo ode na gubitnički kolosek kada su strani ambasadori uz pomoć domaćih tajkuna postavljali vladu i određivali kakvu će voditi politiku. Hibridni rat protiv Srbije imao je samo mali predah zbog božićnih praznika u Evropi, ali i pre toga nije došlo do pretnji zbog barikada na severu Kosova i Metohije. One su onemogućile da već krajem godine u „prijateljsku” posetu dođu diplomate Kvinte koji odavno lobiraju da Srbija prizna realnost i lažnu nezavisnost Kosova. Iste diplomate nemaju iste aršine kada je, recimo, u pitanju slična situacija u Bosni i Hercegovini i status Republike Srpske.

Protekle godine serije pritisaka bile su „aranžirane” različitim pretnjama, kombinovanim od pretnji uvođenja sankcija, preko napada na članove najbliže porodice predsednika Vučića, do najave oružanih napada na Srbe u južnoj srpskoj pokrajini. Ta mešavina udara i prijateljskih saveta primenjuje se prema nepodobnim režimima širom sveta u poslednjih pola veka. Posle primene redovnih sredstava, kao što su meka moć preko kulture, politike i diplomatije, na scenu stupa upotreba sirove sile.

Tako je u nemačkom provladinom listu „Cajt” (Vreme) objavljeno da prema Vučiću EU mora da bude oštrija, da on „mora da plati cenu svoje politike”, optužujući ga i za neuspeh dijaloga s Prištinom koju su čak i briselske birokrate okarakterisale kao glavni kamen spoticanja. „Ako se ne priključi sankcijama protiv Rusije, ako ne prekine da podgreva konflikt s Kosovom, ako ne sedne za sto da počne ozbiljne pregovore s Kosovom – onda bi kandidatski status Srbije trebalo zamrznuti i okončati finansijsku pomoć EU”, navodi se u tekstu i dodaje da će „ukoliko se takva pretnja iznese verodostojno, Vučić brzo postati pitom”.

U fazi kada dolazi do geopolitičkih promena, kada na diplomatiju više niko ozbiljno i ne računa, bilo da je reč o Americi ili Rusiji, kada uticaj SAD i Zapada u celini počinje da slabi i kada na sve načine pokušavaju da zadrže svoju dominaciju, a imaju sve manje poluga moći, onda, kako su dosadašnja iskustva pokazala, neretko pribegavaju nasilju. Na njihovoj meti je nema sumnje i Srbija i predsednik Aleksandar Vučić kao politički najuticajnija ličnost u regionu.

Upravo zbog toga je predsednik Vučić najavio da će ove godine da se radi na njegovom rušenju i rušenju srpskih rodoljuba na Kosovu i Metohiji uz sve agente koji će da kriminalizuju Srbe na Kosmetu, da probaju da sruše državu. Kada su gotovo minuti delili ovaj region od mogućnosti novog ratnog požara, samo prisebnošću na Andrićevom vencu nije došlo do oružanog sukoba, iako su to Albin Kurti i njegovi savetnici iz Londona i Berlina priželjkivali. „Sačuvali smo mir za sada, čuvaćemo ga i dalje. Ne isplati se ni nekim drugima da ga ne čuvaju, i zato im je lakše da ulože novac u moje rušenje”, rekao je Vučić.

Rušenje ili smena legalne vlasti bilo gde u svetu, a pogotovo u Evropi, mora da bude potkovana ekonomski, politički, diplomatski, čak ne prezajući ni od primene kriminalnih krugova, koji su pod kontrolom moćnih zapadnih obaveštajnih službi. Prvi korak je pokušaj da se Aleksandar Vučić ubedi da popusti i prihvati nemačko-francuski plan koji predviđa da Kosovo dobije stolicu u Ujedinjenim nacijama, što je crvena linija za Beograd. Ovog meseca očekuje se dolazak velikog broja diplomata koji će, ne uvek u najboljem diplomatskom maniru, pokušavati da predstave da je za naše dobro da prihvatimo plan koji nije nikakvo kompromisno rešenje, već ima sve forme ultimatuma.

Interes država Kvinte je da se na kosovski problem, koji su uzgred oni i napravili, stavi tačka i da i ovaj deo Evrope postane deo NATO bezbednosne kontrole. Predviđeno je da najpre dođe viši savetnik Stejt departmenta Derek Šole, a potom i zajednička poseta specijalnih izaslanika Vašingtona i Brisela, Gabrijela Eskobara i Miroslava Lajčaka. To bi bilo u društvu Emanuela Bona i Jensa Pletnera, emisara francuskog predsednika Emanuela Makrona i nemačkog kancelara Olafa Šolca. Ovo im ne bi bio prvi takav dolazak u Beograd, jer su krajem septembra prošle godine već dolazili. Tada je Vučiću uručena radna verzija francusko-nemačkog plana i vođeni su vrlo teški i neprijatni razgovori.

Diplomata Zoran Milivojević kaže da od Zapada očekuje da ubrzaju pregovore u vezi s KiM i da će to pokušati da reše pre nego što krene konačni rasplet u Ukrajini i na globalnom planu. Za „Politiku” naglašava da naša tema ne ulazi u konačni obračun i da se ne postavljaju nove linije uticaja i da one budu na ruskoj granici. „Oni hoće da reše kosovski problem i da ovaj region s Kosovom kao državom i članicom NATO-a uđu u tu sferu i da to bude završena priča. To kaže i američki ambasador Hil i druge diplomate, i to je njihov cilj. Hoće to da ubrzaju jer se može očekivati da će Rusija da ubrza ili da ove godine privede kraju ukrajinski rat. Uz to, slede izbori u EU i SAD i ovim administracijama je poslednja šansa da nešto konkretno urade”, kaže Zoran Milivojević.

On ističe da francusko-nemački plan ima dve stepenice – uvodnu, u kojoj bi se dogovorili načelni principi odnosa i uspostavljanja neka vrste normalizacije odnosa. „Drugi deo bi bio konačni u kome bi hteli da izbegnu priznanje, ali da ipak ima neke normalizacije i da ima nekih odnosa između dva subjekta. S tim će pokušati da krenu kako bi se stvorila mogućnost da se kosovska državnost potvrdi kroz pristup u međunarodne organizacije. Dakle, i u Savet Evrope i Partnerstvo za mir, i da stvore uslove da i pet država koje nisu priznale tzv. Kosovo to urade, na osnovu načelnog sporazuma Beograda i Prištine i da se na temelju toga otvore pregovori KiM sa Evropskom unijom”, kaže Milivojević.

Na ovaj dokument obe strane su poslale primedbe, ali je, prema rečima predsednika Aleksandra Vučića, revidiran tekst i dalje neprihvatljiv za nas. Nezavisnost Kosova ili njegov ulazak u UN za nas je crvena linija, kao i mogućnost da se ponovo razgovara o ZSO. „Očekujem da dođu oni velikaši i velikani iz sveta, da mi održe vakelu kako moramo da postignemo sporazum. To kod mene izaziva mučninu, ali mi je to posao. Dočekaću ih, i onda će to mučenje da se nastavi s Kurtijem, pri čemu znam da neće pomirenje i ništa normalno. Neki će da budu srećni jer će to biti omča, kako misle, Vučiću. Ali ne, to će biti omča oko vrata Srbiji. Čeka nas teško vreme po pitanju KiM, ali borićemo se”, naglasio je Vučić.

A direktor Centra za proučavanje globalizacije Dejan Miletić kaže da nema nikakve naivnosti kod države Srbije i za naš list navodi da se može očekivati da će biti upotrebljena sva sredstva ove godine da se primoramo da prihvatimo ono što je za nas neprihvatljivo – nezavisnost Kosova. Očekuje da će biti ponuda, obećanja i pritisaka… Kaže i da će sve metode biti u igri i da će biti od regionalnih pritisaka do globalnih jer ne igramo kako oni sviraju.

„To je nešto što je u strategijama zapadnih obaveštajnih službi budući da je još ova godina ostala za Bajdenovu administraciju da napravi neke pomake i verifikuje pogrešne poteze u regionu i proba da disciplinuje Srbiju. Čini se da će ove godina biti kulminacija svih ti pritisaka i ako uspemo da odolimo, u šta ne sumnjam, svaka priča o državnosti kvazidržave KiM otići će u istoriju. Samo je pitanje trenutka kada će se sve racionalizovati i resetovati. Sve što se poslednjih godina radi usmereno je ka sužavanju delovanja Srbije i ka stvaranju uslova za završni udarac”, kaže Dejan Miletić.

Pritisci i preko ekonomije

U nekim diplomatskim krugovima se može čuti da će se, kada se iscrpe svi razgovori i smanje pritisci, Beogradu i Prištini ponudi sporazum koji će biti konačan. Ona strana koja bi odbacila dokument bila bi okarakterisana kao glavni krivac i snosila bi posledice. Komentarišući ovu mogućnost, Zoran Milivojević kaže da je to teoretski moguće, ali da bi tako nešto uradili, prvo moraju da se odreknu Srbije i da imaju spremne mehanizme za moguće destabilizacije. „To bi značilo da se obustavljaju svi procesi u regionu i da probleme ovde ostave nerešene, koji će onda pod uticajem Rusije i Kine biti rešavani. Mislim da oni neće tako da postupe i pokušaće preko ekonomije da nam lome kičmu do kraja. Tako gledam na novu američku strategiju s najavom da će ove godine uslediti pojačano ulaganje u energetski sektor, da se preko toga utiče i na politiku naše zemlje”, ističe Zoran Milivojević. 

Karan: Mafija i obaveštajne službe

Bivši oficir KOS-a Ljuban Karan kaže da su hibridni ratovi prisutni sve vreme i za naš list navodi da je predsednik Vučić na meti zapadnih službi i da je ugrožena njegova bezbednost. „Njima je jasno da promene politika suštinske nezavisnosti i vojne neutralnosti, od koje Vučić ne odustaje, neće biti dok je on u politici. Videćemo da li će Zapad imati strpljenja da sačeka da on sam ode pod ovim nenormalno jakim pritiscima na njega lično i njegovu porodicu. Oni imaju timove psihologa i znaju da takvu vrstu pritisaka koja je sukcesivna nijedan čovek ne može da izdrži dugotrajno”, kaže Karan i dodaje da se na Vučića neće zaustaviti napadi. „Da ga sklone, pik imaju zapadne službe, ali to maskiraju da se takve težnje i nastojanja pripisuju mafiji koja se pojavljuje kao izvršilac ili logistika. Mislim da ona nije u stanju da ga ugrozi u toj meri kao što to mogu organizovane strane obaveštajne službe”, navodi Ljuban Karan.

Anonimusi tvrde da su oborili sajtove vlade i predsednika

Hakerska grupa Anonimusi objavila je juče poruku na svom nalogu na „Tviteru”, u kojoj tvrdi da je, nakon sajta Vojske Srbije, hakovala i sajt predsednika Aleksandra Vučića. „Ukoliko želi da se igra vatrom, hajde da počnemo. Vučić.rs oboren”, navela je grupa Anonimus TV na nalogu na „Tviteru”, na kojem uz naziv grupe stoji ukrajinska zastava, prenosi Tanjug. Iako Anonimusi tvrde da je sajt predsednika Srbije oboren, ta stranica i dalje radi, kao i sajt Vojske Srbije, za koji su Anonimusi u jednoj od prethodnih objava na „Tviteru” naveli da su ga hakovali.

Grupa je Vučiću, kojeg je nazvala „marionetom Putina”, poručila da će mu, pošto je spreman da ih izazove, ispuniti želju. „Ovo je samo početak, uskoro će biti svedoci izuzetnih iznenađenja u naše ime. Očekujte nas”, napisali su. U prethodnom tvitu, nazivajući Vučića fašistom, poručili su mu da „ne gubi vreme s psima”, da su oborili sajt Vojske Srbije i da ne potcenjuje Anonimuse. „Vaša vojska sada ne može da laje. Ne potcenjujte ni Anonimusa, stavićemo vam povodac”, navode oni. Grupa Anonimusi uputila je krajem decembra prve pretnje Vučiću, zbog Kosova, a on je zatim reagovao tako što je okačio fotografije na kojima je u igri s dva psa, uz poruku: „Spremamo se za borbu protiv Anonimusa.”

M. Ć.