Penzionisanja i lažiranje biografije
Готово пола века у политици: Ненси Пелоси (Фото: EPA-EFE/Eric Lee)
Kad se Nensi Pelosi posle dve decenije na čelu Demokratske stranke u Kongresu povukla u zadnje redove, bio je to jedan od događaja koji su obeležili američku političku scenu, na kojoj su 2022. neke zvezde počele da se gase pre nego što su i zasjale.
Nensi Pelosi (82), provela je skoro pola veka u politici i 35 godina u Kapitolu, a od rukovođenja demokratama u Kongresu odustala je posle novembarskih izbora. Liberali su tada zadržali tanku većinu u Senatu, ali su izgubili kontrolu nad Predstavničkim domom, kojim je predsedavala Pelosijeva. Kao predsedavajuća Predstavničkog doma bila je ne samo jedan od najuticajnijih demokrata, već i jedna od najmoćnijih osoba u državi. Do izbora Kamale Haris za potpredsednicu države, Nensi Pelosi je bila i najmoćnija žena u američkoj politici.
Više nije lider demokrata u Kapitolu, ali se nije sasvim ni penzionisala, pošto je ostala „obična” kongresmenka iz Kalifornije. Kad je najavila istupanje s liderske pozicije, izjavila je da je vreme da „nova generacija” dođe na čelo partije.
„Nova generacija” je Hakim Džefris (52), koji preuzima vođstvo Demokratske stranke u Predstavničkom domu. Džefris je privukao pažnju medija ne samo zbog toga što je smenio Nensi Pelosi posle 20 godina na vrhu, već i zbog toga što je on prvi Afroamerikanac na čelu jedne partije u Kapitolu. Liberali su posle izbora doživeli još jednu značajnu promenu – senatorka Kirsten Sinema napustila je Demokratsku stranku i postala nezavisna predstavnica Arizone. Iako nije prešla u republikanski tabor i iako se očekuje da će neretko glasati za zakone koje predlaže Bela kuća, senatorka je ipak oslabila Demokratsku stranku. Demokrate sad imaju 50 od 100 mesta u Senatu i verovatno će često morati da se oslanjaju na glas formalne predsednice Senata, potpredsednice Haris, da bi donosili zakone. Potpredsednik države je predsednik Senata samo formalno i nije uključen u rad gornjeg doma, izuzev ako njegov glas nije neophodan, što se zbog tanke demokratske većine dešavalo i u poslednje dve godine.
Kod konzervativaca se 2022. najviše probio Ron Desantis. Posle izbora u novembru zasenio je i Donalda Trampa. Ubedljivo je pobedio u trci za reizbor za mesto guvernera Floride i počeo da važi za nekog ko će se 2024. suprotstaviti Trampu na stranačkim izborima za predsedničku nominaciju. Desantisa (44) opisuju kao mlađu i uglađeniju verziju bivšeg predsednika. Guverner Floride je vukao tipične trampovske poteze, kao kad je strance bez dokumenata strpao u avion i poslao ih ispred kuća Kamale Haris, Baraka Obame i drugih, kako ih Desantis opisuje, ljubitelja ilegalnih migranata.
Na republikanskom političkom nebu je na novembarskim izborima zasjala i nova zvezda – Džordž Santos (34), ali je već pred kraj godine mlada konzervativna uzdanica donela probleme stranci. Kao homoseksualac latino porekla, Santos je trebalo da osveži imidž partije, koja se decenijama povezivala s bogatim belim heteroseksualnim muškarcima. Izabran je za kongresmena, ali pre nego što je i ušao u Kapitol, ispostavilo se da je izmislio celu biografiju. „Njujork tajms” je otkrio da je Santos slagao da je završio fakultet i radio u bankama Goldman Saks i Sitigrup. Dnevnik s Menhetna je saznao i da je novopečeni kongresmen izmislio da je mnogo njegovih prijatelja poginulo u pucnjavi u gej klubu na Floridi 2016. Isfabrikovao je i priču da mu je deda po majci Jevrejin iz Ukrajine koji je pobegao od Holokausta u Brazil.
Na početku je poricao optužbe, ali je na kraju priznao da je pisanje „Njujork tajmsa” tačno. Ono što je uradio nije nazvao laganjem, već „ulepšavanjem” biografije.