Više će se vrednovati rad razrednih starešina
После редовних часова разредне старешине чекају додатне обавезе (Фото А. Васиљевић)
Razredne starešine su starijim osnovcima i srednjoškolcima mnogo više od predmetnih nastavnika. Iako je dugačak spisak njihovih obaveza i odgovornosti prema različitim prosvetnim zakonima, podzakonskim propisima, uputstvima resornog ministarstva, još nije skrojen poseban pravilnik kojim bi se detaljno preciziralo šta sve spada u delokrug rada odeljenskih starešina.
Prosvetni vrh planira da takav dokument prvi put donese, a uvažavajući kompleksnost posla i važnost uloge odeljenskih starešina najodgovorniji za obrazovanje najavili su i da će dodatak na platu za starešinstvo biti povećan. Koeficijent za obračun zarade nastavnicima koji su i razredne starešine, prema najavama, umesto sadašnjih četiri odsto ubuduće će iznositi sedam procenata.
Ove novine nisu rezultat razgovora čelnika reprezentativnih sindikata i prosvetne vlasti o izmenama Posebnog kolektivnog ugovora za zaposlene u osnovnim i srednjim školama i domovima učenika (PKU), nego su deo mera koje je nedavno utvrdila Radna grupa za prevenciju i suzbijanje nasilja u školama. Predlog da se povećaju zarade odeljenskih starešina i da se donese sistemski pravilnik o njihovom radu potekao je od Sindikata radnika u prosveti Srbije (SRPS).
– Razmatrajući predloge za sprečavanje nasilja u školama i efikasniju zaštitu, ne samo učenika, nego i nastavnika koji su sve češće izloženi raznim oblicima zlostavljanja od strane učenika, dolazimo do toga da najveći broj predloženih aktivnosti u slučaju nasilja u obrazovnim ustanovama, podrazumeva dodatno opterećenje odeljenskog starešine u njegovoj inače veoma zahtevnoj funkciji. Za mnoštvo obaveza i ogromnu odgovornost nadoknada od svega četiri odsto, što u novcu znači 2.655 dinara, izuzetno je niska, demotiviše nastavnike da preuzmu ulogu razrednog starešine koju u ovom vremenu sve zahtevnijih svakodnevnih zadataka mnogi doživljavaju kao teret. Zato smo predložili da se taj procenat sa četiri poveća na sedam i to je jednoglasno prihvaćeno – objašnjava za „Politiku” Milorad Antić, potpredsednik SRPS-a.
Nakon sektorskog uvećanja osnovice za obračun zarada u obrazovanju za 12,5 odsto, dodatak za odeljensko starešinstvo, počev od januarske plate u ovoj godini, iznosiće oko 3.000 dinara. Da bi se obistinilo najavljeno uvećanje koeficijenta za nastavnike koji su i razredne starešine neophodno je da Vlada Republike Srbije izmeni Uredbu o koeficijentima za obračun i isplatu plata zaposlenih u javnim službama tako da u njoj piše da se koeficijenti odeljenskim starešinama uvećavaju za sedam odsto umesto za dosadašnja četiri procenta. Nakon toga će dodatak za starešinstvo iznositi oko 5.000 dinara, procena je sindikata. Ilustracije radi, uvećanje koeficijenta za sedam procenata za odeljensko starešinstvo značilo bi da se taj posao više vrednuje nego doktorat (zaposlenim doktorima nauka u osnovnim i srednjim školama koeficijent se uvećava šest odsto), ali i da se vrednuje manje nego rad nastavnika u zabačenim planinskim selima, čiji se koeficijent za obračun zarade povećava za osam odsto.
– Odeljenski ili razredni starešina predstavlja pedagoškog, organizacionog i administrativnog rukovodioca odeljenja. Uz redovne obaveze predmetnog nastavnika on je odgovoran za funkcionisanje odeljenske zajednice, zadužen je za praćenje postignuća i napretka svih učenika svog odeljenja u svim aspektima vaspitno-obrazovnog procesa. Ta uloga podrazumeva i praćenje zdravstvenog, porodičnog i emocionalnog stanja učenika, saradnju sa roditeljima, svim predmetnim nastavnicima i stručnim saradnicima. U opisu njihovog posla je i pružanje pomoći i podrške đacima, organizovanje i učestvovanje u pojačanom vaspitnom radu, vođenje disciplinskih postupaka, preduzimanje i evidentiranje vaspitno-disciplinskih mera. Oni pripremaju sednice i sprovode odluke odeljenskih veća, odgovorni su za ažuriranje pedagoške dokumentacije... – predočava Antić niz obaveza zbog kojih se razredno starešinstvo kao dodatni obiman i zahtevan posao, kako kaže, uglavnom nerado prihvata.
Delokrug odeljenskih starešina širi je i slojevitiji nego što se čini na osnovu obaveznog jednog časa odeljenske zajednice sedmično u đačkom rasporedu, „otvorenih vrata” za individualne razgovore s roditeljima, i redovnih roditeljskih sastanaka. Na nivou odeljenske zajednice razredni starešina brine o gotovo svemu: primernom vladanju, odevanju, upotrebi mobilnih telefona, ocenjivanju, učenju po individualnom obrazovnom planu, izostancima, takmičenjima, polaganju završnih i maturskih ispita... Treba dobro da poznaje svoje odeljenje i kao grupu i svakog učenika ponaosob, da blisko sarađuje s roditeljima, ostalim nastavnicima i stručnim saradnicima u školi, ali i nadležnima van škole da bi se osigurali optimalni, inkluzivni, bezbedni i podsticajni uslovi za celokupan razvoj đaka u školskoj sredini u kojoj se nasilje saseca u korenu. Specifična znanja i veštine potrebne za valjano obavljanje posla odeljenskog starešine ne stiču se ni na jednom nastavničkom fakultetu.
– Mnogi nastavnici s velikim radnim iskustvom beže od odeljenskog starešinstva, to je za njih kao kazna. Dešava se da mlade kolege čim uđu u školu dobiju zaduženje da budu i razredne starešine, pa bez iskustva u tom poslu imaju teškoće u komunikaciji i sa učenicima i sa njihovim roditeljima. Smatramo da bi sistemski pravilnik o radu odeljenskih starešina trebalo da obezbedi da samo nastavnik sa licencom, koji je u toku svog stručnog usavršavanja pohađao najmanje 30 sati seminara na temu odeljenskog starešinstva, može obavljati tu funkciju, tako da stečenim profesionalnim kompetencijama može da odgovori na brojne izazove ove zahtevne uloge, a uz to da bude i adekvatno nagrađen – zaključuje Antić.