Veliko interesovanje studenata za kurseve o Holokaustu

Dragana Jokić-Stamenković

16. 01. 2023. 19:54

Катарина Мелић држи предавање у крагујевачком Музеју „21. октобар” (Фото лична архива)

Studenti osnovnih, master i doktorskih studija svih univerziteta u zemlji mogu se putem gugl upitnika prijaviti na besplatne kurseve, koje i ove akademske godine organizuje Centar za studije sećanja, pri Univerzitetu u Kragujevcu, u okviru Studija Holokausta, koje sprovode već drugu sezonu. Pored akademskih predavanja, koja o stradanju Jevreja, ali i Srba i Roma u toku Drugog svetskog rata, u okviru pet kurseva drže profesori iz Novog Sada i Beograda, kao i lane, biće organizovane i javne tribine.

Na jesen je planirano objavljivanje zbornika dela studenata koji su pohađali kurseve i dali svoj doprinos izučavanju Holokausta pisanjem akademskih radova, najavljuje za naš list profesorka francuske književnosti 19. i 20. veka na kragujevačkom Filološko-umetničkom fakultetu (FILUM) dr Katarina Melić, upravnik Centra za studije sećanja. Predavanja počinju sa drugim semestrom, 26. februara, i biće organizovana vikendom u prostorijama Univerziteta u Kragujevcu, a za studente koji ne budu u mogućnosti da im fizički prisustvuju, biće omogućen pristup putem konferencijskih alatki. Melićeva napominje da mogućnost pristupa na daljinu odgovara studentima van Kragujevca, pa su u prvom semestru, među 64 prijavljena akademca, imali studente iz Novog Sada i Beograda.

Ona ističe da su polaznici kurseva u prethodnoj akademskoj godini prepoznali značaj Studija Holokausta i da ih je najviše sa kragujevačkog FILUM-a i Pravnog fakulteta, ali da kurseve pohađaju i svršeni studenti i već poslovno ostvareni građani, kojima je pristup takođe dozvoljen. Melićeva je ponosna što su ove godine dotakli širu studentsku populaciju, kao što su akademci Fakulteta za hotelijerstvo i turizam u Vrnjačkoj Banji, ili sa kragujevačkog Ekonomskog fakulteta koji su prepoznali značaj u učenju o sefardskoj zajednici.

– O velikom interesovanju svedoči i 96 položenih ispita prošlogodišnjih polaznika. Priredili smo četiri javna predavanja i filmsko veče u saradnji sa Studentskim kulturnim centrom. Na ovim kursevima mi, profesori, spoznajemo propuste srpskog sistema obrazovanja i uviđamo da studenti veoma malo znaju o Holokaustu, ali i svim logorima u Srbiji, Starom sajmištu, Topolskim šupama, na primer. Imamo veliku podršku rektora prof. dr Nenada Filipovića i dekana FILUM-a, prof. mr Zorana Komadine. Idemo ka uspostavljanju dugoročnog programa Studija Holokausta i njegovoj akreditaciji. Ovaj je neakreditovan, ali studentima koji pohađaju kurseve, ostvareni rezultati, shodno pravilniku o vrednovanju vannastavnih aktivnosti, bivaju uneti u dodatak diplomi – naglašava prof. Melić.

Sem njenih predavanja o postmodernom romanu i istoriji Holokausta, sa kragujevačkog univerziteta kurs drži prof. dr Dragan Bošković. Sa Univerziteta u Beogradu o sefardskoj kulturi na Balkanu i Holokaustu kurs drži prof. dr Jelena Erdeljan, a o jevrejskoj vizuelnoj kulturi od emancipacije do Holokausta prof. dr Vuk Dautović. Prof. dr Milena Dragićević Šešić, sa Univerziteta umetnosti u glavnom gradu, studentima govori o kulturi sećanja i politici zaborava.

Kursevi pružaju teorijske i iskustvene uvide u suštinu i nedostatke kulturnih politika u oblasti kulture sećanja i upućuju ih u politike zaborava. Time im razvijaju kritičko mišljenje, analitičke veštine, upućuju ih u pisanje preporuka. Studenti će diskutovati i razviti svoje ideje o novim praksama koje bi mogle da se primene u kulturnim i obrazovnim ustanovama poput muzeja, mesta sećanja, škola, ali i na javnim komemoracijama. Posebno će u centru pažnje biti način pamćenja lokalne zajednice, uključujući i digitalno sećanje. Ovako koncipirane studije bile bi prvi put akreditovane u Srbiji, a bitno je što su pokrenute u Kragujevcu.

– Cilj nam je da ovakvom delatnošću Kragujevac sa svojom istorijom u 20. veku mapiramo kao mesto sećanja u Evropi, kao što su obeleženi Jasenovac, Aušvic, Zejtinlik. Prepoznajući naše težnje, internacionalna jevrejska organizacija s centrom u Americi, Claims Conference, odobrila nam je finansijsku podršku da prvi put u Srbiji pokrenemo Studije Holokausta, školske 2021/22. godine u okviru studijskih programa Univerziteta u Kragujevcu. Osmišljene su s ciljem da se studenti različitih profila, pre svega, društveno-humanističkih nauka, zainteresuju za istorijski kontekst koji je prethodio i za direktnu posledicu koju je imao Holokaust. Predavanja pokrivaju najrazličitije oblasti: književnost, umetnost, kulturu sećanja, jevrejsku kulturu, pravo. Studije omogućavaju studentima istraživanje i analizu složene istorije Holokausta, njegovog porekla, posledica i konteksta, kao i njegovog uticaja na naš današnji svet. Program treba da doprinese razumevanju Holokausta i podstakne analitičke veštine studenata da ispitaju u kojoj meri se genocid, rat i diktatura mogu shvatiti kao elementi koji definišu istoriju dvadesetog veka – objašnjava prof. Melić.

Centar za studije sećanja pri Univerzitetu u Kragujevcu osnovan je 2020. godine da bi pružio multidisciplinarnu platformu za sve istraživače koji rade na polju kulturnog pamćenja u najširem smislu. Studije pamćenja znatno su porasle u poslednjoj deceniji, ali još nemaju mnogo jasno određenih mesta za okupljanja istraživača različitih disciplina kako bi razmenjivali ideje i učili jedni druge različitim teorijskim, metodološkim i empirijskim pristupima.

– Iako se širom sveta istražuje i traže odgovori na mnoga pitanja premalo je interakcije između različitih subjekata. Težnja centra kojim rukovodim je da aktivnim umrežavanjem naučnika koji se bave kulturološkim studijama sećanja promeni takvu situaciju, ali i da postane važan svetski forum za studije sećanja, organizacijom okruglih stolova, seminara, radionica, predavanja, interdisciplinarnih konferencija, kao i kroz snažno prisustvo na svetskoj mreži – otkriva Melićeva.