U Banatskom Novom Selu piju eko-vodu i čekaju gradsku

19. 01. 2023. 21:00

(Фото: О. Јанковић)

Banatsko Novo Selo – Banatsko Novo Selo godinama čeka da ovdašnjim kućnim slavinama poteče pančevačka voda koja važi za jednu od najboljih u Vojvodini, a dok se to ne desi, meštani naoružani kanisterima i flašama dolaze u centar sela da natoče vodu za piće. Tu je od juna 2017. godine stacionirana eko-česma sa pet slavina iz kojih izlazi prečišćena voda, koja se može natočiti bez ikakvog ograničenja. Dugo su se ovde vodom za piće i kuvanje snabdevali u komšijskom Vladimirovcu, drugim okolnim naseljima ili kupovali flaširanu, a i dalje se kupaju i zalivaju bašte česmovačom, koja selom putuje 50 kilometara dugom mrežom azbestnih cevi, koja nije obnavljana više od pola veka.

„Nikada nismo bili na cisternama, nego smo i pili i kuvali i održavali higijenu vodom iz našeg vodovoda, koja ume da se zamuti, pa je neki piju, a neki ne. Sada je normalne boje i ukusa, ali kada prenoći, ume da se na sudovima uhvati žabokrečina. Ja lično vodu iz vodovoda ne pijem, već dolazim ovde, jer je voda filtrirana, a kuvamo i održavamo higijenu vodom iz starog vodovoda”, priča meštanin Milivoj Vinčić. On se do eko-česme dovezao automobilom, pa dodaje da je mnogima teško jer leti vode treba dosta, a zimi se biciklom sa više kanistara ne može.

Dok se ne reši pitanje vodosnabdevanja u ovom velikom i bogatom selu, nepoverljivima je tako na raspolaganju eko-česma. Vredna je pet miliona dinara pristiglih iz budžeta grada Pančeva i samo je prvi korak u rešavanju problema. Zahvaljujući njoj seljani mogu biti sigurni da koriste zdravu, biološki i hemijski ispravnu vodu. Stoji i apel o racionalnom korišćenju i čuvanju, o čemu brigu vodi Javno-komunalno preduzeće BNS, iz kog poručuju da je voda koju Novoseljani piju u rangu flaširane, blagodareći tehnologiji sa dva predfiltera, koji automatski rade kao samočistači, a menjaju se na nedelju dana.

      U lokalnom komunalcu ističu i da je njihova eko-reversna česma poslednja reč tehnologije i da se voda koja kroz nju prolazi ne vraća u sistem, kao što je slučaj kod nekih drugih modela. Takođe, voda se ne prečišćava hlorom, već UV filterima bez dodatka ikakvih hemikalija. Ima pet senzorskih slavina koje su u stanju da rade i na minus deset, a dve standardne su ostavljene zbog točenja većih burića. U kućište je ugrađen i švedski radijator da ne zamrzava, a odskora je kapacitet povećan sa nekoliko stotina na hiljadu litara. Ovdašnji komunalac gazduje i brine i o šest izvorišta vode za piće različitog nivoa izdašnosti, od četiri do 10 litara u sekundi. Kvalitet vode karakterističan je za područje lesne zaravni, uz nešto povišen nivo mangana i gvožđa i prema analizama Zavoda za javno zdravlje Pančeva, koji redovno radi analize ispravnosti, bakteriološki je ispravna.

 Javno-komunalno preduzeće „Vodovod i kanalizacija” u Pančevu, prethodnih godina je izgradnjom magistralnog vodovoda u dužini od 17 kilometara, preuzelo kompletnu vodovodnu mrežu severnih sela opštine Jabuke, Glogonja i Kačareva, dok je Banatskom Novom Selu ostaje čekanje. Ipak, prema rečima Aleksandra Radulovića, direktora pančevačkog „Vodovoda”, ovo naselje nije zaboravljeno.

 „Mi smo završili izradu projektne dokumentacije, dobijena je građevinska dozvola za izgradnju vodovoda, koji bi doveo pančevačku vodu u Banatsko Novo Selo, pa bi u narednom periodu i mogli da krenu radovi, ali to zavisi od finansija. Time bi bila stavljena tačka na višedecenijske teškoće sa snabdevanjem vodom za piće, koje su imala sela na teritoriji grada Pančeva”, kaže za „Politiku” Raulović. Na pitanje „Politike” da li će se prilikom dovođenja vode iz Pančeva zanavljati i lokalna mreža, direktor pančevačkog vodovoda Aleksandar Radulović kaže da se u toj fazi neće raditi zamena azbestnih cevi, jer su u solidnom stanju.