Mi­ni­star od­bra­ne BiH s čel­ni­ci­ma NA­TO-a bez sa­gla­sno­sti Srp­ske

Mladen Kremenović

21. 01. 2023. 12:36

Вежбе оружаних снага (Фото: А.Васиљевић)

Od na­šeg stal­nog do­pi­sni­ka

BANjALUKA – Pri­su­stvo od­la­za­ćeg mi­ni­stra od­bra­ne BiH Si­fe­ta Po­dži­ća (Kom­ši­će­va De­mo­krat­ska fron­ta) na raz­go­vo­ri­ma u Ne­mač­koj, gde se di­sku­to­va­lo o is­po­ru­ci oruž­ja Ukra­ji­ni, iz­no­va je po­kre­nu­lo ose­tlji­ve te­me u BiH, na ko­je tri na­ro­da gle­da­ju opreč­no. Po­džić je na ju­če­ra­šnjem sa­stan­ku mi­ni­sta­ra od­bra­ne u okvi­ru ta­ko­zva­ne Kon­takt gru­pe za od­bra­nu Ukra­ji­ne u ba­zi „Ram­štajn” u Ne­mač­koj pred­vo­dio de­le­ga­ci­ju BiH. Ta­mo se raz­go­va­ra­lo o sla­nju oruž­ja Ki­je­vu.

Ka­ko su iz­ve­sti­li me­di­ji, Po­džić je po­ziv do­bio od se­kre­ta­ra od­bra­ne SAD Loj­da Osti­na i pred­se­da­va­ju­ćeg Za­jed­nič­kih na­čel­ni­ka ge­ne­ral­šta­bo­va ge­ne­ra­la Mar­ka Mi­li­ja.

Za­me­nik mi­ni­stra od­bra­ne BiH za upra­vlja­nje re­sur­si­ma Mir­ko Oko­lić re­kao je za „Po­li­ti­ku” da Po­dži­ćev od­la­zak na ovaj sa­sta­nak ni­je pro­iz­vod kon­sen­zu­sa i po­ja­snio ka­ko mi­ni­star od­bra­ne BiH iona­ko ne­ma ovla­šće­nja da odo­bri bi­lo ka­kvu voj­nu po­moć. Oko­lić ka­že da Po­dži­ćev od­la­zak u ba­zu „Ram­štajn” mo­že da ima do­met je­di­no u obla­sti mar­ke­tin­ga, jer nad­le­žnost za sla­nje na­o­ru­ža­nja spa­da u do­men Pred­sed­ni­štva BiH.

„Po­džić je do­neo od­lu­ku da ot­pu­tu­je u Ne­mač­ku bez usa­gla­ša­va­nja u Mi­ni­star­stvu od­bra­ne BiH. Po­zna­to je da u ve­zi s tim pi­ta­njem ne­ma sa­gla­sno­sti. Kon­takt gru­pa za po­moć Ukra­ji­ni, ko­ju su ofor­mi­le SAD, ne­pre­sta­no ša­lje po­zi­ve i Po­džić je već uče­stvo­vao na ta­kvim sa­stan­ci­ma, iako BiH ni­je čla­ni­ca gru­pe. Pred­stav­nik BiH je po­sma­trač i od­la­zak mi­ni­stra mo­že da po­slu­ži sa­mo da se u BiH pra­vi ne­ka­kva dra­ma, jer Po­džić iona­ko ni­šta ne mo­že da obe­ća ili pot­pi­še. Ta­ko da nje­gov bo­ra­vak u ’Ram­štaj­nu’ ni­ko­ga ne tre­ba da za­bri­nja­va”, re­kao je Oko­lić.

Kon­sta­to­vao je ka­ko i sam po­ziv za uče­šće pred­sta­vlja svo­je­vr­sni pri­ti­sak na BiH, ka­ko bi se ne­ko iz ove ze­mlje na bi­lo ka­kav na­čin uklju­čio u rad gru­pe. Oko­lić do­da­je da BiH iona­ko ne­ma opre­mu ko­ja bi mo­gla da bu­de is­po­ru­če­na Ukra­ji­ni.

„Po­gle­daj­te ka­kvu mu­ku mu­če Ne­mač­ka i Fran­cu­ska i mno­go raz­vi­je­ni­je ze­mlje da pro­na­đu oruž­je za Ki­jev, a ovo ma­lo za­sta­re­le opre­me što ima BiH ni­ko­me ne bi po­mo­glo i ne bi zna­či­lo ni­šta za ra­to­va­nje ka­kvo se vo­di u Ukra­ji­ni”, na­veo je Oko­lić.

Re­pu­bli­ka Srp­ska za­stu­pa po­li­ti­ku po ko­joj bi u ve­zi s ru­sko-ukra­jin­skim su­ko­bom BiH tre­ba­lo da se dr­ži po stra­ni i iz­no­si ne­u­tral­ne sta­vo­ve, dok u Sa­ra­je­vu če­sto osu­đu­ju ru­sku agre­si­ju i u po­je­di­nač­nim is­tu­pi­ma po­dr­ža­va­ju za­pad­ne sank­ci­je Mo­skvi.

Ose­tlji­vo ukra­jin­sko pi­ta­nje po­seb­no se te­ško re­flek­to­va­lo na BiH, pre­ko ko­je se lo­me i dru­ga stra­te­ška bez­bed­no­sna pi­ta­nja, na ko­ja zbog spe­ci­fič­nih od­no­sa u re­gi­o­nu, kao i usled isto­rij­skih zbi­va­nja, na­ro­di gle­da­ju pot­pu­no opreč­no.

Uti­sak je da naj­broj­ni­ji na­rod ko­ri­sti pri­vi­le­gi­ju da kao naj­do­mi­nant­ni­ji ta pi­ta­nja re­ši u in­ter­nim raz­go­vo­ri­ma sa za­pad­nim ze­mlja­ma, iako Ustav BiH pro­pi­su­je nu­žnost kon­sen­zu­sa i za da­le­ko be­za­zle­ni­je od­lu­ke. Po­de­le u BiH od­sli­ka­va­ju sta­vo­vi srp­skih pred­stav­ni­ka, ko­ji ne že­le da po­sta­nu deo ni­jed­nog sa­ve­za ili uni­je uko­li­ko u to­me ni­su za­jed­no sa Sr­bi­jom, dok s dru­ge stra­ne hr­vat­ske vo­đe opi­su­ju kao sa­svim pri­rod­nu že­lju Hr­va­ta da BiH bu­de deo NA­TO-a, jer je i Hr­vat­ska član te ali­jan­se.