Ministar odbrane BiH s čelnicima NATO-a bez saglasnosti Srpske
Вежбе оружаних снага (Фото: А.Васиљевић)
Od našeg stalnog dopisnika
BANjALUKA – Prisustvo odlazaćeg ministra odbrane BiH Sifeta Podžića (Komšićeva Demokratska fronta) na razgovorima u Nemačkoj, gde se diskutovalo o isporuci oružja Ukrajini, iznova je pokrenulo osetljive teme u BiH, na koje tri naroda gledaju oprečno. Podžić je na jučerašnjem sastanku ministara odbrane u okviru takozvane Kontakt grupe za odbranu Ukrajine u bazi „Ramštajn” u Nemačkoj predvodio delegaciju BiH. Tamo se razgovaralo o slanju oružja Kijevu.
Kako su izvestili mediji, Podžić je poziv dobio od sekretara odbrane SAD Lojda Ostina i predsedavajućeg Zajedničkih načelnika generalštabova generala Marka Milija.
Zamenik ministra odbrane BiH za upravljanje resursima Mirko Okolić rekao je za „Politiku” da Podžićev odlazak na ovaj sastanak nije proizvod konsenzusa i pojasnio kako ministar odbrane BiH ionako nema ovlašćenja da odobri bilo kakvu vojnu pomoć. Okolić kaže da Podžićev odlazak u bazu „Ramštajn” može da ima domet jedino u oblasti marketinga, jer nadležnost za slanje naoružanja spada u domen Predsedništva BiH.
„Podžić je doneo odluku da otputuje u Nemačku bez usaglašavanja u Ministarstvu odbrane BiH. Poznato je da u vezi s tim pitanjem nema saglasnosti. Kontakt grupa za pomoć Ukrajini, koju su oformile SAD, neprestano šalje pozive i Podžić je već učestvovao na takvim sastancima, iako BiH nije članica grupe. Predstavnik BiH je posmatrač i odlazak ministra može da posluži samo da se u BiH pravi nekakva drama, jer Podžić ionako ništa ne može da obeća ili potpiše. Tako da njegov boravak u ’Ramštajnu’ nikoga ne treba da zabrinjava”, rekao je Okolić.
Konstatovao je kako i sam poziv za učešće predstavlja svojevrsni pritisak na BiH, kako bi se neko iz ove zemlje na bilo kakav način uključio u rad grupe. Okolić dodaje da BiH ionako nema opremu koja bi mogla da bude isporučena Ukrajini.
„Pogledajte kakvu muku muče Nemačka i Francuska i mnogo razvijenije zemlje da pronađu oružje za Kijev, a ovo malo zastarele opreme što ima BiH nikome ne bi pomoglo i ne bi značilo ništa za ratovanje kakvo se vodi u Ukrajini”, naveo je Okolić.
Republika Srpska zastupa politiku po kojoj bi u vezi s rusko-ukrajinskim sukobom BiH trebalo da se drži po strani i iznosi neutralne stavove, dok u Sarajevu često osuđuju rusku agresiju i u pojedinačnim istupima podržavaju zapadne sankcije Moskvi.
Osetljivo ukrajinsko pitanje posebno se teško reflektovalo na BiH, preko koje se lome i druga strateška bezbednosna pitanja, na koja zbog specifičnih odnosa u regionu, kao i usled istorijskih zbivanja, narodi gledaju potpuno oprečno.
Utisak je da najbrojniji narod koristi privilegiju da kao najdominantniji ta pitanja reši u internim razgovorima sa zapadnim zemljama, iako Ustav BiH propisuje nužnost konsenzusa i za daleko bezazlenije odluke. Podele u BiH odslikavaju stavovi srpskih predstavnika, koji ne žele da postanu deo nijednog saveza ili unije ukoliko u tome nisu zajedno sa Srbijom, dok s druge strane hrvatske vođe opisuju kao sasvim prirodnu želju Hrvata da BiH bude deo NATO-a, jer je i Hrvatska član te alijanse.