Obeleženo 27 godina od raspuštanja logora „Silos"
На овом месту се налазио логор за српске цивиле и заробљенике (Фото Д. Станишић)
Obeleženo 27 godina od raspuštanja logora „Silos”
Zloglasno stratište je zatvoreno tek dva meseca posle Dejtonskog sporazuma
Sarajevo – Jedan od najzloglasnijih logora za Srbe, koji su na početku rata na području Sarajeva formirali Bošnjaci, bio je koncentracioni logor „Silos” u Tarčinu u opštini Hadžići. Na tom mestu, gde je pre rata čuvana pšenica, a koje je kao logor sve vreme postojanja bilo pod kontrolom Armije RBiH, bilo je zatočeno više od 600 Srba, uglavnom civila s područja Tarčina, Pazarića i drugih okolnih sarajevskih naselja. Najmlađi među njima bio je četrnaestogodišnji Leo Kapetanović, a najstariji 85-godišnji Vaso Šarenac, koji je, kao još 23 zarobljenika, umro od posledica mučenja i gladi.
Logor „Silos”, koji je, prema svedočenju pojedinih koji su u njemu tamnovali, imao sve elemente zloglasnih nacističkih logora iz Drugog svetskog rata, zatvoren je nakon 44 meseca postojanja, 27. januara 1996. godine, na Svetog Savu. Bilo je to nakon više od dva meseca od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma i to simbolično na isti dan na koji je zatvoren i zloglasni Aušvic.
Povodom 27 godina od zatvaranja „Silosa”, u Pazariću nadomak Sarajeva, u Crkvi svetih apostola Petra i Pavla, služen je parastos za 24 zverski mučena i ubijena srpska zatočenika. Nakon toga, preživeli nekadašnji logoraši, zajedno s potomcima žrtava, predstavnicima institucija Srpske, Istočnog Sarajeva i boračkih organizacija i građana, okupili su se ispred „Silosa”, jednog od ukupno 126 kazamata na području ratnog Sarajeva, kako bi odali počast svim u mukama umrlim srpskim civilima.
„Dužni smo da napomenemo da su ljudi ovde zatvarani samo zato što su bili Srbi. To govori o karakteru rata i činjenici da je u BiH bio građanski rat, a ne agresija, pošto su u ovom logoru bili zatočeni domicilni stanovnici ovog područja”, rekao je u obraćanju novinarima gradonačelnik Istočnog Sarajeva Ljubiša Ćosić.
Predsednik Udruženja logoraša Sarajevsko-romanijske regije Slobodan Mrkajić, koji se bio zatočenik u „Silosu”, i dan-danas se dobro seća kroz šta su sve prošli zatočeni. „Osim premlaćivanja, vađenja zuba konjskim kleštima i izgladnjivanja, doživeo sam i da uriniraju po meni i udaraju me metalnim predmetom po glavi”, ispričao je on.
Za sve te zločine počinjene nad srpskim civilima i zarobljenicima u logoru „Silos”, kasarni „Krupa” u Zoviku i osnovnoj školi u Hadžićima pred sudom BiH vođen je postupak protiv samo osam Bošnjaka.