Kruška – simbol besmrtnosti
Slatke i sočne, najčešće mekane, a ponekad i tvrdog mesa – kruške su nekada nazivane „darom bogova”. Postoji mnogo različitih vrsta, tako da se mogu naći na pijacama i u marketima gotovo tokom čitave godine, mada im je glavnasezona period od avgusta do oktobra. Spadaju u istu porodicu voćaka kao jabuke i dunje. U zavisnosti od vrste, kruške mogu biti žute, zelene, braon ili crvene.Iako je poznata činjenica da voće treba da bude deo naše svakodnevne ishrane, često se, kod dece najčešće, javljaju alergijske reakcije na pojedine vrste. U odnosu na ostalo voće, zanemarljivo je mala mogućnost da se alergija dobije od krušaka pa se zato one smatraju i hipoalergenskim voćem.
Ova voćka ima i zanimljivu istoriju: poreklom je iz zapadne Azije. U našim krajevima se za nju zna već tri hiljade godina. Ima pretpostavki da je bila korišćena za ishranu još u kameno doba. Kakvo god da joj je tačno poreklo, sigurno je da se sastav kruške dosta promenio kroz vreme. Sve do 18. veka, njeno meso nije bilo tako sočno i mekano kao danas. Sadašnji izgled i ukussu posledica kultivisanja ove biljke i ukrštanja sa drugim voćkama. Danas se najveći broj plantaža na kojima se uzgajaju kruške nalazi u Kini, Italiji i Sjedinjenim Američkim Državama.
I tanka kožica krušaka sadrži hranljive sastojke, tako da je ne treba odstranjivati. Kada je jednom presečena, brzo će oksidisati i dobiti braonkastu boju. To ćete sprečiti ako je prelijete sokom od limuna ili pomorandže.
U grčkoj i rimskoj mitologiji kruška je bila sveto drvo posvećeno trima boginjama: Heri, odnosno Junoni kod Rimljana, grčkoj boginji Afroditi ili, prema rimskoj mitologiji, Veneri, i Pomoni – rimskoj boginji plodnosti, voća i voćnjaka. Drevni Kinezi su verovali da je kruška simbol besmrtnosti, pošto je drvo kruške dugovečno. Reč „li” u kineskom jeziku označava i krušku i rastanak, zbog čega, po tamošnjem verovanju, prijatelji i zaljubljeni parovi nisu smeli da podele plod kruške da se ne bi rastali.
Prava letnja poslastica su i kruške „lepa Jelena”. Oljuštite četiri poluzrele kruške i prelijte ih sokom od jednog limuna (da ne bi pocrnele). U posudu za kuvanje sipajte osam dl vode i dodajte 250 g šećera u prahu. Kada voda provri, dodajte kruške i ostavite da se kuvaju na laganoj vatri dok ne omekšaju. Ostavite ih da se ohlade. Izdvojite iz posude dva dl sirupa, a kruške ostavite da stoje dva sata u frižideru. U manjem tiganju propržite 40 g badema. Ne treba dodavati masnoću. Dovoljno je da bademi samo malo potamne. Iseckajte ih. Zatim napravite preliv od čokolade, i to na sledeći način: zagrejte dva dl sirupa i pustite da vri dok se količina ne smanji za trećinu. Dodajte 125 g na komadiće izlomljene čokolade za kuvanje i stalno mešajte dok se masa ne sjedini i postane srednje gusta. Skinite s vatre i uz neprekidno mešanje dodajte 20 g butera. Na tanjiriće rasporedite malo sladoleda od vanile. Dodajte dobro isceđene kruške pa ih prelijte mlakom čokoladom i seckanim bademima. Ukrasite šlagom.
Veoma je ukusan i kolač sa kruškama i makom. Od 250 g brašna, 125 g putera, jednog jajeta, 65 g šećera i malo soli umesite testo. Ostavite ga na hladnom oko pola sata. Zatim testom obložite dno kalupa za torte (promera 26 cm) i probušite viljuškom na više mesta. Nakon toga oljuštite 700 g krušaka i svaku isecite na tanke kriške. Poslažite ih ukrug preko testa. U posebnoj posudi pomešajte 75 g brašna, 75 g putera, 40 g šećera i 50 g mlevenog maka, pa od te mase napravite mrvice. Pospite ih po naslaganim kruškama i pecite u zagrejanoj rerni na 180 stepeni Celzijusa oko 40 minuta.
--------------------------------------------------------------------
Nekoliko ideja za pripremanje krušaka:
Dodajte iseckane kruške, đumbir i med u kašu od prosa –dobićete veoma ukusan i hranljiv doručak.
Izvadite koščice i oljuštite kruške, a potom ih obarite u jabukovom soku ili vinu.
Za kraj još malo istorije: kruška je nekada bila ekskluzivno voće aristokrata, a danas svi možemo uživati u njenom primamljivom ukusu.