Počela obnova bivše zgrade Beobanke
(Фото Р. Крстинић)
Od zgrade je ostao samo ogoljeni skelet, ali na njenim višim spratovima vri, kao i u podnožju, na Zelenom vencu. Majstori postavljaju metalne šipke između poda i plafona, a samo jedan od njih juče, oko podne, odmarao se i sunčao na prvom nivou. Ispod njega, u prizemlju zdanja nekadašnje Beobanke, gomile šuta, ispred objekta manji bager i kontejneri, a kapija glavnog ulaza na gradilište širom je otvorena tako da se zvuci brusilice jasnije razaznaju i na jednoj od saobraćajno najopterećenijih tačaka prestonice.
Obnova višespratnice za koju je odobrenje za izvođenje rekonstrukcije, adaptaciju i sanaciju objekta pre mesec dana izdalo Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture biće okončana 31. jula sledeće godine, podaci su na gradilišnoj tabli istaknutoj na ogradi prema Ulici Zeleni venac. Na toj ličnoj karti svakog mesta na kojem se gradi vidi se da je izvođač radova „Marera konstrakšn” iz Kraljeva koja je deo „Marera” grupacije.
Investitor je „Brankov biznis centar”, novosadska kompanija u vlasništvu „Astorije propertiz” koja je pre dve godine od „Štatverka” kupila četrnaestospratnicu od 10.500 kvadratnih metara na uglu ulica Carice Milice i Brankove, odnosno ulice Zeleni venac od kojih će se 8.000 kvadrata, kada zdanje bude preuređeno, izdavati. Idejni projekat budućeg „Brankov biznis centra” potpisuje beogradski studio „Folić arhitekts”. U renoviranje zdanja propale srpske banke „Brankov biznis centar” uložiće 20 miliona evra.
Velike planove za taj soliter imao je i „Štatverk” za koji se svojevremeno tvrdilo da je beogradski ogranak projektantske kuće osnovane u Štutgartu. On je pre sedam godina od grada za 4,25 miliona evra kupio zdanje nekadašnje Beobanke. „Štatverkove” ideje o preuređenju bile su gotovo bajkovite – zeleni soliter na Zelenom vencu. Kao što to obično biva u bajkama, realnost ih demantuje tako da se „Štatverkovi” predlozi nikad nisu ostvarili, a zašto je ta firma odustala od projekta – ni danas nije poznato.
Nekadašnje poslovno sedište „Energoprojekta” sagrađeno je pre 63 godine. Projektovala ga je Milica Šterić i za to dobila Sedmojulsku godišnju nagradu za arhitekturu.