Omladinski rad bi trebalo više uvažavati
(Фото/ Н. Марјановић)
Omladinski aktivizam, podsećanja radi, u našoj zemlji traje više od jednog veka – 1880. godine osnovano je Društvo za pomoć i obrazovanje napuštene dece, 1911. godine osnovani su Izviđači Srbije, 1920. godine Udruženje omladinskih odmarališta Jugoslavije, 1945. godine Savez socijalističke omladine i Savez pionira, pet godina kasnije Društvo prijatelja Srbije, a 1969. godine Mladi istraživači Srbije. Uprkos jednovekovnoj tradiciji, naša zemlja je prvi zakon o mladima donela tek 2011. godine.
Ipak, napravljen je korak dalje. Vlada Srbije usvojila je Nacionalnu strategiju za mlade za period od 2023. do 2030. godine u kojoj je poseban cilj posvećen razvoju i unapređenju omladinskog rada. Iako je rad na strategiji počeo 2021. godine, sa idejom da ona bude usvojena 2022, koja je bila proglašena evropskom godinom mladih, republički izbori malo su odložili donošenje ovog dokumenta, pa je strategija usvojena na sednici Vlade Srbije 26. januara. Najveća vrednost ovog dokumenta je to što je u njegovom pisanju direktno učestvovalo više od 7.000 mladih iz cele
Srbije sa kojima smo u proteklom periodu radili i razgovarali, istakla je Snežana Klašnja, savetnica ministra za omladinsku politiku u Ministarstvu omladine i sporta.
Ona je na jučerašnjoj konferenciji za novinare Nacionalne asocijacije praktičara omladinskog rada (NAPOR), koja predstavlja savez 48 organizacija civilnog društva koje sprovode omladinski rad u Srbiji, istakla je da je potrebno obučiti još stručnih osoba za rad sa mladima i podsetila da je omladinski rad ušao u šifarnik zanimanja 2019. godine – iako je omladinski aktivizam prisutan u Srbiji više od jednog veka.
„Ministarstvo omladine i sporta je u saradnji sa Populacionim fondom Ujedinjenih nacija i fondacijom „Ana i Vlade Divac” započelo izradu Indeksa blagostanja mladih, pomoću koga će se pratiti nivo ostvarenosti Nacionalne strategije za mlade”, navela je Snežana Klašnja.
Direktorka Nacionalne asocijacije praktičara omladinskog rada, Jelena Stojanović, istakla je da ova organizacija radi na profesionalizaciji kadra koji će raditi sa mladima, a do kraja 2022. godine ukupno je 159 osoba prošlo kroz ove obuke.
„Programi i aktivnosti unutar omladinskog rada koji se fokusiraju na lični i socijalni razvoj treba da pomognu mladima da dožive zadovoljstvo i uspeh, kreiraju aktivnosti, ispolje i zadovolje svoja interesovanja, izgrade samopouzdanje i samopoštovanje, razviju značajne odnose sa drugima, upravljaju osećanjima i konfliktom, razviju komunikacione i socijalne veštine, razjasne svoje lične stavove, vrednosti i uverenja, razviju svoj identitet i osećaj nezavisnosti, prepoznaju, razumeju i poštuju različitosti, reaguju na neravnopravnosti, steknu životne veštine i povećaju mogućnosti za zaposlenje i razviju poštovanje prema drugima”, zaključila je Jelena Stojanović, dodajući da je u toku otvoreni poziv za obuku dvadeset omladinskih radnika.