Oaza na obali Save

27. 08. 2008. 23:59

Понтонски мост за чамце (Фото Л. Вулетић)

Na desnoj obali Save, na završetku Čukaričkog rukavca, u blizini ušća Topčiderke za oko mesec dana trebalo bi da bude otvorena nova marina, sa tridesetak vezova za plovila. Osim mesta predviđenih za čamce, ovde će se nalaziti i pristan za putničke i turističke brodove, a posetioci će sa reke moći da vide i malo poluostrvo koje predstavlja minijaturnu oazu netaknute prirode, na samo nekoliko desetina metara nizvodno od restorana „Stenka”.

– Nekoliko čamaca već je privezano za pontonski most koji smo nedavno izgradili i nadamo se da će do kraja septembra radovi biti privedeni kraju. Najviše problema imali smo sa otpadom koji smo dugo raščišćavali iz priobalja i sa poluostrva, u čemu su nam pomogle i ekipe „Čistoće”. Budući da smo do sada uklonili tone đubreta, predstoji nam još da počupamo korov sa obale, a planiramo i da osvetlimo naš deo keja i za naše goste postavimo jedan šank iznad vode. Ovu akciju pokrenuli smo u saradnji sa Udruženjem građana „Savska oaza”, kako će se i nazivati nova, savremena marina – otkriva Milorad Stojković, iz restorana „Stenka”.

On kaže da će vlasnicima plovila, čiji čamci ovde budu privezani, biti obezbeđeni i priključci za struju, vodu i telefon, kao i tuševi i druge pogodnosti. Stojkovića najviše zabrinjava zagađenje i izlivanje otpadnih voda iz Topčiderke koje već decenijama, nekoliko puta u toku godine prouzrokuje masovno trovanje životinjskog sveta u reci, a krivci ostaju nekažnjeni. Kako tvrdi, posle ovakvih ekoloških katastrofa, stradaju tone ribe, a niz Savu se širi nepodnošljiv smrad koji smeta i mnogim gostima obližnjih restorana.

Ranko Fuštić, predsednik „Savske oaze” koji se od prestoničkih reka, kako kaže, ne odvaja od svog detinjstva najavljuje da će članovi udruženja urediti i prilaz malom poluostrvu koje naziva jedinstvenim prirodnim rezervatom na samo nekoliko kilometara od centra Beograda. On navodi da je ovo neobično mesto nastalo veštačkim putem, kada su ovde prevlačeni mulj i zemlja, posle čišćenja Čukaričkog rukavca pre skoro četiri decenije.

– Vremenom je reka nanosila sav taj materijal na ovaj sprud, a potom se ovde nastanio veliki broj ptica. Poluostrvo je najverovatnije jedno od najgušće naseljenih staništa kormorana u celom toku Save, a osim njih na ovom mestu živi i veliki broj divljih patki i liski. Ovde se okupljaju, jer je okolina bogata ribom, a i mi ih često hranimo. Planiramo da od šiblja očistimo prilaz poluostrvu, kako bi mogla da se razgleda njegova zelena unutrašnjost – najavljuje Fuštić i nada se da će sugrađani manje prljati savsko priobalje, zbog čega je kako kaže i njegovo omiljeno poluostrvo donedavno više ličilo na deponiju, nego na oazu.