Grč­ka na­ba­vlja naj­mo­der­ni­je američke avi­o­ne F-35

Jasmina Pavlović Stamenić

19. 02. 2023. 11:01

Ави­о­ни Ф-35 би мо­гли би­ти ис­по­ру­че­ни до 2028. го­ди­не (Фото EPA EFE Jim Hollander)

Od na­šeg do­pi­sni­ka

Ati­na – Grč­ka je do­bi­la „ze­le­no sve­tlo” za na­bav­ku naj­sa­vre­me­ni­jih bor­be­nih avi­o­na F-35, ko­ji bi, uko­li­ko se s tim slo­ži i ame­rič­ki Kon­gres, mo­gli da bu­du is­po­ru­če­ni 2028. go­di­ne. Mo­guć­nost ku­po­vi­ne usle­di­la je po­sle od­lu­ke pred­sed­ni­ka ame­rič­kog se­nat­skog ko­mi­te­ta za me­đu­na­rod­ne od­no­se Ro­ber­ta Me­nen­de­sa, ko­ji, ka­ko je iz­ja­vio, od­lu­ku ni­je ba­zi­rao na či­nje­ni­ci „što obo­ža­va grč­ki na­rod”, već na to­me „što je reč o ze­mlji ko­ja je sa SAD so­li­dar­na u va­žnim obla­sti­ma, ko­ja po­štu­je de­mo­kra­ti­ju, pra­vo i ko­ja ni­je ne­pri­ja­telj svo­jim su­se­di­ma”.

Reč je i o stra­te­škim in­te­re­si­ma SAD i NA­TO-a, re­kao je Men­des, gde se na is­toč­no Sre­do­ze­mlje, u ko­jem Grč­ka pred­sta­vlja fak­tor za­šti­te bez­bed­no­sti i sta­bil­no­sti, da­nas gle­da dru­ga­či­je, kroz di­na­mi­ku ko­ja otva­ra eko­nom­ske i ener­get­ske mo­guć­no­sti Grč­ke, Ki­pra i Izra­e­la, bla­go­da­re­ći ko­joj mo­gu da po­sto­je mno­go ja­če bez­bed­no­sne ve­ze. Men­des is­ti­če da je neo­p­hod­na ja­ka stra­te­gi­ja za ovaj re­gi­on i na­gla­ša­va da je oprav­da­no po­di­za­nje od­bram­be­ne sa­rad­nje s Grč­kom, da­kle i odo­bre­nje za pro­da­ju bor­be­nih avi­o­na F-35, jer sma­tra da Ati­na ni­je uči­ni­la ni­šta da is­pro­vo­ci­ra Tur­sku i da je u vre­me ka­ta­stro­fal­nog ze­mljo­tre­sa ko­ji je po­go­dio ovu su­sed­nu dr­ža­vu po­ka­za­la so­li­dar­nost. SAD isto­vre­me­no, po re­či­ma Men­de­sa, osta­ju pri ne­ga­tiv­nom sta­vu oko pro­da­je An­ka­ri bor­be­nih avi­o­na F-16, ma­da je iz­ve­sno da će no­vo­na­sta­le tra­gič­ne okol­no­sti do da­ljeg za­mr­znu­ti raz­mi­šlja­nja Tur­ske na ovu te­mu i po­sta­vi­ti dru­ge pri­o­ri­te­te.

Da­kle, po­sle od­lu­ke Men­de­sa, ko­ju još tre­ba da po­tvr­di Kon­gres, Grč­ka ja­ča svo­ju od­bram­be­nu moć uz po­pu­nja­va­nje voj­ne flo­te avi­o­ni­ma F-35 ula­ze­ći u dru­štvo ze­ma­lja s naj­sa­vre­me­ni­jom rat­nom avi­ja­ci­jom, či­me se bit­no me­nja i rav­no­te­ža u Ege­ju.

Na­me­ra je da ovaj tip avi­o­na u per­spek­ti­vi za­me­ni ceo skup bor­be­nih avi­o­na sred­nje kla­se ko­ji su tre­nut­no u ope­ra­tiv­noj upo­tre­bi SAD i osta­lih sa­ve­zni­ka i da ta­ko po­sta­ne naj­ma­sov­ni­ji in­ter­na­ci­o­nal­ni avi­on u rat­nim va­zdu­ho­plov­stvi­ma i mor­na­ri­ca­ma ve­ćeg bro­ja ze­ma­lja.

Grč­ka, ko­ja za od­bram­be­ne svr­he odva­ja oko de­vet mi­li­jar­di evra, po­sled­njih go­di­na je znat­no oja­ča­la voj­nu moć na mo­ru i u va­zdu­hu su­o­ča­va­ju­ći se sa sva­ko­dnev­nim pret­nja­ma ko­je su sti­za­le s tur­ske stra­ne, tr­pe­ći pro­vo­ka­ci­je i dnev­no po vi­še de­se­ti­na po­vre­da va­zdu­šnog pro­sto­ra, ko­je su po­sled­njih da­na utih­nu­le, što mo­žda otva­ra na­du da će tzv. di­plo­ma­ti­ja ze­mljo­tre­sa do­ve­sti do de­e­ska­la­ci­je za­teg­nu­to­sti. Od­la­zak grč­kog še­fa di­plo­ma­ti­je Ni­ko­sa Den­di­ja­sa kao pr­vog evrop­skog li­de­ra ko­ji je za­jed­no s tur­skim ko­le­gom Ča­vu­šo­glu­om ob­i­šao po­stra­da­lo pod­ruč­je, kao i po­moć grč­kih spa­si­la­ca ko­ji su već po­sle ne­ko­li­ko sa­ti iz­vla­či­li na­stra­da­le iz ru­še­vi­na, je­su po­te­zi ko­ji do­ka­zu­ju, ka­ko su to dva mi­ni­stra za­klju­či­la, da ne tre­ba če­ka­ti ka­ta­stro­fe da bi se us­po­sta­vio di­ja­log i raz­go­va­ra­lo o vi­še­de­ce­nij­skim pro­ble­mi­ma. Ne tre­ba oče­ki­va­ti ču­da, ali u si­tu­a­ci­ji kad je une­sre­će­nom tur­skom na­ro­du ru­ka po­mo­ći pru­že­na od pr­vog su­se­da, ko­ga su sma­tra­li ne­pri­ja­te­ljem, ras­po­lo­že­nje lju­di se me­nja, a Tur­ska, bez ob­zi­ra na to ko će bi­ti na vla­sti, vi­še ne­će bi­ti ona ista od pre ze­mljo­tre­sa.

Ati­na, po­u­če­na is­ku­stvom, na­sta­vlja s na­o­ru­ža­va­njem i u rat­noj avi­ja­ci­ji da­nas ima 250 bor­be­nih avi­o­na tre­će i če­tvr­te ge­ne­ra­ci­je, me­đu ko­ji­ma i 24 no­va fran­cu­ska bor­be­na avi­o­na ti­pa „ra­fal” če­tvr­te ge­ne­ra­ci­je, opre­mlje­na naj­moć­ni­jom teh­no­lo­gi­jom. Pre­ma rej­tin­gu naj­ja­čih ar­mi­ja, ko­ji ob­ja­vlju­je sajt „Glo­bal fa­jer­pa­u­er”, Grč­ka je na vi­so­kom 30 me­stu me­đu 147 dr­ža­va.

„Ma­la smo ze­mlja s 11 mi­li­o­na sta­nov­ni­ka, ali ima­mo vi­še ten­ko­va ne­go Ne­mač­ka i Fran­cu­ska za­jed­no i vi­še fre­ga­ta ne­go Ho­lan­di­ja. Grč­ka spa­da u jed­nu od naj­ja­čih voj­no­va­zdu­ho­plov­nih si­la u Evro­pi iako eko­nom­ski ni­je to­li­ko sna­žna”, kon­sta­tu­je mi­ni­star ino­stra­nih po­slo­va Grč­ke Ni­kos Den­di­jas i pod­vla­či da je isto­vre­me­no je­di­na čla­ni­ca EU i NA­TO-a ko­ja se su­o­ča­va­la s ja­snom rat­nom pret­njom su­sed­ne dr­ža­ve, zbog če­ga su joj neo­p­hod­ne ja­ka voj­ska, avi­ja­ci­ja i flo­ta.

Pre­ma sta­ti­sti­ka­ma, Grč­ka je u NA­TO-u pr­va po voj­nim ras­ho­di­ma. Pri­me­ra ra­di, sa­mo u 2021. na ku­po­vi­nu voj­ne teh­ni­ke po­tro­ši­la je vi­še od se­dam mi­li­jar­di evra, što je 3,82 od­sto BDP-a, u če­mu je pre­ma­ši­la čak i SAD, gde je pro­ce­nat bio 3,7 od­sto BDP-a.

Den­di­jas ob­ja­šnja­va da je sve to neo­p­hod­no za­to što Evro­pa ne­ma sop­stve­nu ar­mi­ju. U su­šti­ni, pot­pi­si­va­njem stra­te­ških voj­nih sa­ve­za s Fran­cu­skom i SAD Grč­ka je po­sta­la ame­rič­ko upo­ri­šte u ju­žnoj Evro­pi. Pre­ma spo­ra­zu­mu, Ame­ri­kan­ci su do­bi­li vr­lo va­žnu ba­zu u Alek­san­dru­po­li­su na se­ve­ru Grč­ke, s tim što voj­sku mo­gu da raz­me­ste u još če­ti­ri ba­ze: kod Vo­lo­sa, na po­li­go­ni­ma Li­to­ho­ro i Ja­nu­li i u po­mor­skoj ba­zi Su­da na Kri­tu.