Stari na udaru kovida 19 i ukrajinske krize

Najveći teret krize izazvane pandemijom virusa korona i ratom u Ukrajini snose porodice sa malom decom i starije osobe koje žive same ili u staračkim domaćinstvima, a porast siromaštva starijih neizbežan je u ovoj, ali i narednim godinama. Podaci izvedeni iz publikacije „Projekcije siromaštva starijih – uticaj pandemije kovid 19 i krize u Ukrajini na siromaštvo starijih u Republici Srbiji” govore da su najugroženije starije osobe koje žive u višečlanim domaćinstvima, vangradskim područjima, kao i žitelji regiona Šumadije i zapadne Srbije, odnosno Južne i istočne Srbije. Osim toga, žene su ugroženije siromaštvom od pripadnika jačeg pola. Publikacija je nastala uz podršku Populacionog fonda Ujedinjenih nacija (UNFPA) u okviru zajedničkog programa UN „Jačanje socijalne zaštite u Srbiji kroz uvođenje elemenata za reagovanje na krizu”, koji sprovode Unicef i UNFPA, uz podršku UNHCR-a.

Ovaj program fokusiran je na jačanje sistema socijalne zaštite uvođenjem elemenata za reagovanje na krizu kako bi se ublažili socioekonomski uticaji uzastopnih kriza koje su pogodile zemlju, kao što su kovid 19 i kriza u Ukrajini. Program daje podršku Vladi Srbije u uvođenju mera socijalne zaštite osetljivih na krizne situacije u nacionalno zakonodavstvo, kojima će se omogućiti brz prelazak na ojačani sistem socijalne zaštite u zemlji, koji može da odgovori na trenutne i potencijalne buduće krize.

– Najsiromašniji građani sveta suočili su se sa dve izuzetno teške godine. Pandemija je izazvala do sada nezabeležena poništenja postignutog napretka u smanjenju siromaštva, koji su dodatno pogoršani rastućom inflacijom i posledicama rata u Ukrajini. Prema pojedinim procenama, ove dve kombinovane krize dovele su dodatnih 75–95 miliona ljudi do ekstremnog siromaštva 2022. godine. Rastuća inflacija, uz značajno poskupljenje cene hrane kao posledica ukrajinske krize, najviše pogađaju siromašnije slojeve stanovništva. Praksa govori da materijalno ugrožena domaćinstva imaju tendenciju da troše veći deo svojih resursa na prehrambene u odnosu na neprehrambene proizvode, što ukazuje na to da će siromašnija domaćinstva verovatno biti teže pogođena trenutnim inflatornim pritiscima – ističe Lidija Kuzmanov, autorka ove publikacije.

Podaci o trendovima apsolutnog siromaštva, koje je pripremio Tim za socijalno uključivanje i smanjenje siromaštva, a na osnovu podataka iz Ankete o potrošnji domaćinstava, ukazuju da u 2020. oko 446.000 stanovnika Srbije nije moglo da zadovolji svoje osnovne potrebe. Prema procenama zasnovanim na neutralnom scenariju, siromaštvo starijih u tekućoj godini porašće za 13 odsto, a naredne godine očekuje se njegovo blago smanjenje na 12,62 procenta. Ukoliko se ostvari pesimistički scenario, siromaštvo starijih će dostići skoro dva puta veći nivo nego 2016. godine. Prema procenama zasnovanim na realističnom scenariju, siromaštvo starijih osoba porašće na 15,56 odsto ove godine, odnosno na 16,46 procenata 2024. godine. Prema svim scenarijima, nivo siromaštva starijih zahteva reakciju kreatora javnih politika, naglašava autorka ove publikacije.

Kako se i očekivalo, siromaštvo je rasprostranjenije među ruralnim stanovništvom, a do kraja naredne godine, skoro četvrtina starijeg ruralnog stanovništva mogla bi da bude apsolutno siromašna, odnosno neće biti u mogućnosti da zadovolji osnovne potrebe. Tokom čitavog tog perioda žene će biti siromašnije od muškaraca. Domaćinstva koja broje više od pet članova i dalje će biti ugroženija, a zanimljivo je da su domaćinstva sa tri člana više izložena siromaštvu nego domaćinstva sa četiri člana. Podaci takođe pokazuju da su ugroženije žene koje žive u višečlanim domaćinstvima i u ruralnim sredinama u regionu Šumadije i zapadne Srbije.