Rusija – ni tvrda ni meka moć
„Demilitarizacija i denacifikacija” ciljevi su koje je objavio Vladimir Putin u danu kad je Rusija pokrenula opšti rat protiv Ukrajine.
Tog 24. februara šef Kremlja je istakao da će Rusija „demilitarizovati i denacifikovati Ukrajinu” i da će Ukrajinci to jedva dočekati jer Moskva „ne namerava da okupira ukrajinsku teritoriju i nametne bilo koga ili bilo šta putem sile”. Obećao je oslobođenje „od onih koji Ukrajince drže za taoce” i pozvao građane Ukrajine „da rade sa nama”. Iz vlade s Crvenog trga poručili su i da će „osloboditi i spasiti” Ukrajince od „nacizma”, kao i da Rusija ne započinje, već „završava rat”.
Godinu dana kasnije, rat i dalje traje, a Kijevom se u ponedeljak prošetao Džozef Bajden, a ne Putin. Ukrajinska vojska nije uništena, vlada u Kijevu nije uklonjena i nije bilo ništa od osvajanja cele ukrajinske teritorije. Ukrajinci nisu bacali cveće na ruske tenkove. Za ovih godinu dana, zakazale su i tvrda i meka moć Rusije.
KO JE IZDAJNIK: Kad je kazao da će da „denacifikuje” Ukrajinu, Putin je mislio na rušenje vlasti poteklih na Majdanu. Dosad je trebalo da proruska vlada uveliko stoluje u Kijevu, ali je Zelenski i dalje bio predsednik kad je Ukrajina u petak dočekala prvu godišnjicu rata.
Putin je hteo manje NATO-a na ruskim granicama, dobio je više. Amerika je poslala dodatne trupe i oružje u evropske članice Severnoatlantske organizacije, a Švedska i Finska su podnele zahtev za članstvo u zapadnom vojnom savezu.
Pored nuklearnog oružja i energenata, ono zbog čega se Rusija ubraja u velesile je i njena konvencionalna armija. Ta vojska za godinu dana nije uspela da porazi Ukrajinu i ostvari proklamovane ciljeve. Povlačila se, gubila ono što je osvajala, poput Harkova, zaletala se pa odustajala od Odese. Ispostavilo se da profesionalni vojnici nisu dovoljni, pa je Kremlj jesenas naložio mobilizaciju 300.000 građana. Ruska vojska je gađala ukrajinske civile i rušila zgrade, porodilišta i škole.
Na frontu joj se pridružila i ruska plaćenička armija „Vagner”, čiji je vlasnik Jevgenij Prigožin ove nedelje optužio ruskog ministra odbrane i generale za „izdaju”. Kako kaže Prigožin, vojska ne dostavlja municiju najamnicima, koji zbog toga masovno ginu u Bahmutu. Rusija je na ukrajinski front poslala čak i kriminalce, koje je izvukla iz zatvora u zamenu za ratovanje. Oko 800.000 Rusa napustilo je domovinu.
GORE-DOLE: Za ovih godinu dana, Rusija je ostvarivala i uspehe. Sa Krimom i teritorijama koje je osvojila na istoku i jugu, Rusija danas okupira petinu ukrajinske teritorije. Ukrajina nije ušla u NATO, što je Kremlj ponavljao da neće dozvoliti. Moskva uništava Ukrajinu, s namerom da je pretvori u teritoriju neupotrebljivu za Zapad.
Vladimir Putin ne isključuje upotrebu nijednog oružja (Foto EPA-EFE/Maxim Blinov/Sputnik/Kremlin)
Ukrajinska ekonomija se od prošlog februara smanjila za trećinu, a Rusi su sravnili 40 odsto ukrajinske infrastrukture. Ni Moskva ni Kijev ne iznose podatke, ali Amerikanci procenjuju da je na obe strane poginulo ili ranjeno po 100.000 vojnika. S obzirom na to da Rusija ima neuporedivo više stanovnika, to je daleko veći gubitak za Ukrajince. Uprkos američkim i evropskim sankcijama, ruski bruto društveni proizvod opao je za 2,3 odsto, što je znatno manje od onoga što se predviđalo. Suprotno zapadnim namerama, Rusija je prošle godine prodala veće količine nafte i gasa nego ranije, zaradivši još više novca nego 2021.
VRATI SE KUĆI: Rat još nije gotov i ratna sreća mogla bi da se preokrene. Ipak, Rusija je poražena samim tim što je pokrenula ovaj rat.
Velike sile smatraju da se svet okreće oko njih i ne podnose kad manja zemlja poželi da odleti iz njihove orbite. To se dogodilo Rusiji, koja je posle hladnog rata posramljeno gledala kako se njeni „sateliti” okreću ka Evropi i Americi. Moskva nije umela da lepim ubedi bivše članice Varšavskog pakta i SSSR-a da im je bolje uz Rusiju nego u Evropskoj uniji i Severnoatlantskoj alijansi, a nije mogla ni da ih silom spreči u tome. Poražavajuće je za Rusiju što, osim Belorusije, niko više neće da ostane u njenoj interesnoj sferi. Kad su na Zapad poželeli da odu i Ukrajinci, to je bilo neoprostivo poniženje za Kremlj. Kako da Ukrajinci odu na Zapad kad je Putin u eseju iz 2021. Ruse i Ukrajince nazvao „jednim narodom”?
Ako je to tačno, Rusija ratuje protiv sebe. U izbeglištvo i raseljeništvo oterala je 13 miliona pripadnika tog „jednog naroda”, podstičući jačanje ukrajinskog identiteta. Prošle godine su mnogi Ukrajinci prvi put slavili Božić 25. decembra i počeli da uče ukrajinski.
Krajnje je vreme došlo za Rusiju, velesilu, kad Kremlj pokušava da „batinama” vrati Ukrajinu „kući”. Moskva ne isključuje nijednu mogućnost da spreči ukrajinski „prebeg”.
„Sigurno ćemo upotrebiti svako dostupno oružje. Ovo nije blef”, upozorio je Putin prošlog septembra.
Pretiti nuklearnim oružjem rusofonim pravoslavcima? Annus horribilis!