Ubistvo srpskog svata najavilo rat u BiH
Никола Гардовић убијен је 1. марта 1992. код Старе православне цркве на Башчаршији (Фото/ М. Галовић)
Od našeg dopisnika
Sarajevo – Uz mnogo drugih specifičnosti, BiH je i jedinstvena zemlja u svetu u kojoj se pojedini datumi koji se odnose na događaje iz bliže istorije praznuju na jednoj polovini njene teritorije, a na drugoj osporavaju i ne priznaju. Jedan od njih je i 1. mart, takozvani Dan nezavisnosti BiH, koji se već godinama obeležava samo u delovima Federacije BiH s većinskim bošnjačkim stanovništvom. Obeležen je i juče.
Za Republiku Srpsku i srpski narod takozvani dan nezavisnosti nema nikakvu važnost, nije ni praznik ni neradni dan, jer podseća na 1. mart 1992. godine, kada su Bošnjaci i Hrvati na neustavnom referendumu, na kojem Srbi nisu učestvovali, glasali za otcepljenje od Jugoslavije. Istog tog dana su naoružani pripadnici paravojne bošnjačke formacije „Zelene beretke” na sarajevskoj Baščaršiji, u neposrednoj blizini Stare pravoslavne crkve, ubili srpskog svata Nikolu Gardovića, ranili sveštenika Radenka Mirovića i spalili srpsku zastavu. To je nagovestilo početak građanskog rata u BiH, to jest tragični sukob naroda u kojem je bilo na hiljade žrtava na svim zaraćenim stranama.
„Preglasavanjem na nelegitimnom referendumu, a onda i pucnjem u srpskog svata, Srbi u BiH dobili su dve poruke: u BiH vas možemo eliminisati udruženi Hrvati i muslimani, a ako na to ne pristanete – proći ćete kao Gardović”, izjavio je predsednik Republike Srpske Milorad Dodik.
On je još jednom naglasio da 1. mart nije „nikakav praznik” i da je ponajmanje dan nezavisnosti.
„To je tragičan dan iz istorije Srba na ovim prostorima. Jedna krvava srpska svadba bila je uvod u krvavi građanski rat”, rekao je Dodik, ističući da „civilizovani narodi slave kraj sukoba, pa se tako u Srpskoj praznuje parafiranje Dejtonskog sporazuma (21. novembar), a oni koji slave rat, verovatno se spremaju za novi, ili sanjaju novi”.
U odgovoru na čestitku koja joj je povodom 1. marta stigla od SDA Sandžaka, srpski član i predsedavajuća Predsedništva BiH Željka Cvijanović poručila je da to nije njen praznik. „Nije moj praznik i ne primam čestitke povodom tog morbidnog datuma. Uzgred rečeno, BiH nema zakon o praznicima, a jedino što se zajednički obeležava jesu Nova godina i Prvi maj”, navela je Cvijanovićeva u objavi na „Instagramu”.
Ona je u jednoj ranijoj izjavi istakla kako smatra da je obeležavanje 1. marta „seme razdora, a ne seme koje bi moglo da nas nekada sjedini i objedini u našem svakodnevnom i u političkom životu”. Taj datum, kazala je Cvijanovićeva, „nosi negativne konotacije koje srpski narod vezuju za smrt, ubijanje i razdor koji je prešao u ozbiljan građanski rat, koji je mnogima naneo žrtve, a narode u BiH odmaknuo jedne od drugih”.
Slične poruke povodom jučerašnjeg slavlja u FBiH, Sarajevu prvenstveno, uputili su i mnogi drugi zvaničnici iz Srpske. Ministar bezbednosti u Savetu ministara BiH Nenad Nešić rekao je, između ostalog, „ako se oni ne srame da slave tragediju i zločin – neka slave, ali neka svoje slavlje ne predstavljaju kao zajedničko, jer to nikada neće biti”.
Oglasili su se i svi ambasadori i generalni konzuli BiH iz reda srpskog naroda, zajedničkim saopštenjem odgovorivši ministru spoljnih poslova Elmedinu Konakoviću, koji je od njih, kao što je to radila i njegova prethodnica Bisera Turković, tražio da obeleže 1. mart. Uz naglašavanje da „neće postupiti po nezakonitoj instrukciji koja urušava ustavni poredak BiH”, oni su svom novom šefu poručili da „ovakva praksa ne ide u prilog njegovim najavama da će popraviti loše stanje u ministarstvu kakvo je zatekao nakon brojnih zloupotreba Turkovićeve, koja se služila istim metodama”.
Kao i prethodnih godina, obeležavanje tzv. dana nezavisnosti počelo je podizanjem zastave na sarajevskom brdu Hum, nakon čega su brojni bošnjački zvaničnici, među kojima su bili i članovi Predsedništva BiH Željko Komšić i Denis Bećirović, posetili značajna mesta u gradu i položili cveće. U obraćanju novinarima Bećirović je rekao da je dan nezavisnosti „veliki dan” i da je to bio prelomni moment u istoriji BiH.
„Da nije bilo 1. marta i većinske volje građana da žive u slobodnoj, celovitoj i nezavisnoj državi, danas bi granice Velike Srbije bile na liniji Karlobag–Ogulin–Virovitica… danas bi BiH imala status šumadijskog okruga u Srbiji”, kazao je Bećirović.