Slikarski, Kitanov svet

30. 08. 2008. 22:00

Шарлиз Терон игра у филму „Ливада у пламену” Гиљерма Ариаге

Od našeg specijalnog izveštača
Venecija, Lido – Festival je praktično tek započeo a već se mogu nazreti i prvi ozbiljni favoriti. Među njima je bez sumnje, novi film kultnog japanskog reditelja, glumca, producenta i slikara Takešija Kitana, trostrukog venecijanskog laureata („Vatromet”, „Lutke”, „Zatoiči”).

Kitano, naravno, ne bi bio to što jeste – svež, nepredvidiv, nestašan i pomalo ekscentričan – kada ne bi uvek priredio iznenađenje. Svi oni koji su od ovog majstora očekivali da u filmu „Ahil i kornjača” vide jasne žanrovske odrednice, ćutljive junake koji se u pojedinim trenucima pretvaraju u vatromet iznenadnog nasilja, ponovo su ostali bez teksta. Kitano nije ponudio ništa od očekivanog, već intrigantnu, poetsku i humanu dramu iz umetničkog sveta, vizuelno razigranu i raskošnu poput kakvog ogromnog slikarskog platna na kojem su, naravno, Kitanove slike po kojima je odavno poznat.

Film koji je i svojevrsna autorova provokativna polemika sa savremenim japanskim vaspitanjem, u kojem umetničke ambicije imaju precenjenu ulogu, govori o devojci koja ima umetničke pretenzije i prati njen život i slikarski razvoj u više vremenskih perioda. Izazovan i veoma lep film.

Među favoritima je i „Livada u plamenu”, rediteljski debi slavnog meksičkog pisca Giljerma Ariage, koga je do sada šira svetska javnost poznavala i prepoznavala najviše kao nagrađivanog scenaristu filmova Aleandra Gonzalesa Injaritua „Pasja ljubav”, „21 gram” i „ Babel” (Vavilon). Ariaga, koji je svojim scenarijima svojevremeno izazvao veliki talas filmova mozaičke strukture u kojima se naizgled nepovezane priče postepeno sklapaju u hiperdramu, veoma je uspešan i kao producent ali se do ovo filma nije bavio i režijom. No, kako se u to već upustio znao je da ne treba da eksperimentiše već da je pametno dase drži samog sebe i dramske strukture kojom kao pisac suvereno vada. Zato su tu opet tri priče, iz dva različita perioda, u dve različite države (Meksiko i SAD), delikatno povezane porodičnim tajnama i preljubama.

U Ariagioj „Livadi u plamenu” igraju dve sjajne holivudske zvezde – Šarliz Teron (ćerku) i Kim Besindžer (majku). Teronova (Južnoafrikanka poreklom) tumači lik promiskuitetne vlasnice ribljeg restorana sklone autodestruktivnom ponašanju, čiji su problemi povezani sa sudbinom njene majke (Besindžerova), što se u filmu postepeno otkriva. Šarliz Teron koja je i producent ovog filma, opet je ostvarila izvrsnu ulogu.

Što se Ariage-reditelja tiče, pokazao se kao solidan debitant koji se snažno oslonio na Ariagu-scenaristu, a taj uvek zna šta radi.

-----------------------------------------------------------

Ćustić u slovenačkom filmu

Na venecijanskoj Mostri nema naših filmova, ali se Srbija ipak pojavljuje kao zemlja u koproducentskom odnosu sa Slovenijom, u novom filmu Vinka Moderndorfera „Pejzaž broj 2” u kojoj jednu od glavnih uloga igra naš glumac Slobodan Ćustić.

­Triler koji po­či­nje kao kri­mi ko­me­di­ja od dva provalnika koji u stanu bivšeg generala JNA kradu sliku u kojoj su sakrivena tajna dokumenta o komandnom lancu ubistva belogardejaca koje su počinili partizani 1945. godine, veoma se dopao italijanskoj publici.

Od bivših jugoslovenskih republika filmski je zastupljena još i BiH i to niskobudžetskim filmom „Čuvari noći” Namika Kabila (scenarista filma „Kod amidže Idriza”), minimalističkom, turobnom pričom o dva noćna čuvara, u kojem reditelj i scenarista Kabil igra jednu od uloga.