Strahuje se da će mnogi ostati neidentifikovani

Jasmina Pavlović Stamenić

03. 03. 2023. 13:36

( Фото / АП)

 

Od našeg dopisnika

Atina – Grčka je zavijena u tugu nakon direktnog sudara putničkog i teretnog voza nedaleko od Larise. Tačan broj poginulih još se ne zna, a prema proceni policije, reč je o najmanje 55 mladih ljudi između 18 i 28 godina. Ne zna se ni koliko je tačno bilo putnika u vozu. Govori se o 350 ljudi, od kojih je 150 uspelo da se spase. Strahuje se da će i broj nestalih biti veliki.

Javnost je ogorčena zbog haosa, jer ni dva dana posle nesreće železnica nije u stanju da saopšti koliko je karata prodato kako bi bar približno mogao da se kaže broj nestalih, a pominje se da ih je najmanje 20. Pred bolnicom u Larisi dramatične scene. Rodbina pokušava da pronađe one kojih nema ni na jednom spisku. Pokazuju fotografije, poslednje video-snimke nasmejanih mladih ljudi, preko društvenih mreža traže nestale i mole za bilo kakvu informaciju, dok sa mesta jedne od najvećih tragedija u istoriji Grčke iz sata u sat stižu sve tužnije vesti. Ispod gomile metala, ugljenisanih delova dva vagona koje spasioci još pokušavaju da razdvoje, gotovo da nema ničega što bi pomoglo da se bilo kojom analizom ustanovi ko je nastradao. Spasioci kažu da će prevrnuti svaki kamen. Nažalost, vatra uz temperaturu višu od 1.500 stepeni, koja je progutala prva dva vagona, nije ostavila ništa. I većinu od 47 zvanično registrovanih poginulih mogu da identifikuju samo na osnovu DNK analize.

Uzrok nesreće je ljudska greška, ali je pozadina višegodišnje zanemarivanje problema na grčkoj železnici. Naime, iako savremeni sistem za kontrolu železničkog saobraćaja postoji od 2000. godine, on nikada nije primenjen, pa šefovi stanica i danas komuniciraju putem radio-veze dok se, konkretno, voz na liniji Atina–Larisa, čiju poziciju na koloseku niko ne vidi, kreće brzinom većom od 160 kilometara na čas.

Šef stanice, koji je pred istražnim sudijom priznao svoju grešku, propustio je da voz iz Atine usmeri na drugi, slobodan kolosek, pa se 12 minuta, odnosno 20 kilometara pre direktnog sudara, kompozicija s putnicima kretala istim kolosekom kao i teretni voz koji je dolazio iz suprotnog pravca.

U svom pismu od 7. februara sindikat železničara ukazao je na brojne probleme u grčkoj železnici, navodeći, između ostalog, da sve dok se ne preduzmu zaštitne mere na radnim mestima i omogući bezbedan rad saobraćaja i vozova, dok se ne poboljša infrastruktura i za rad ne traži odgovornost – nesrećama neće biti kraja. U pismu se vlada i ministarstva optužuju da su pravili propuste i uvek imali druge prioritete. Ministar transporta Kostas Karamanlis podneo je ostavku preuzimajući, kako je rekao, političku odgovornost za višegodišnje neuspehe da se poboljša stanje na železnici. Svi pokušaji da nešto učini za tri i po godine, koliko je na funkciji, nisu bili dovoljni da se ovakva nesreća spreči. Preuzimajući dužnost novi ministar Jorgos Gerapetritis se izvinio porodicama i naciji, obećavši da će, po nalogu premijera Kirijakosa Micotakisa, biti formirana komisija koja će ispitati uzroke nesreće, obezbediti proces modernizacije i bezbednosti železničkog saobraćaja.

Ali, talas nezadovoljstva Grka raste. Sindikat zaposlenih na železnici stupio je u jednodnevni štrajk upozoravajući vladu na konstantno ignorisanje upozorenja i zahteva zaposlenih, koje je dovelo do tragične greške. U zahtevu sindikalaca navodi se da je neophodno obučavati stalno zaposlene, a ne privremeno angažovane radnike, kao i da je krajnje vreme da se koristi savremena tehnologija.

Na ulicama Atine došlo je do nereda ispred prostorija kompanije „Helenik trejns”, koja, međutim, nije pravi krivac, jer je odgovorna za kvalitet i održavanje vozova, kao i za menadžment. Došlo je do sukoba sa policijom, koje po već viđenom scenariju iniciraju anarhisti bacajući „Molotovljeve koktele”. Policija je odgovorila suzavcem. Talas protesta se, međutim, širi. Drugog dana nacionalne žalosti na demonstracijama su se okupili i predstavnici sindikata železničkih radnika, kao i stotine studenata i građana koji traže kažnjavanje odgovornih, ali koji vide i krivicu vlade, državnih struktura koje nisu na vreme preduzele mere bezbednosti. Gnev Grka, ali i nepoverenje, sve su očigledniji i rastu zbog činjenica koje ukazuju na haos koji decenijama vlada na železnici.

U dane nacionalne žalosti političke partije uzdržale su se od konfrontacije i politizovanja nesreće, ali verovatno samo nakratko. Grčka se uveliko spremala za izbore, koje je, bar kako se do sada očekivalo, premijer trebalo da objavi krajem ove ili iduće nedelje, da raspusti parlament s tim da Grci na birališta izađu početkom aprila. Trenutni razvoj događaja neminovno će uticati na opštu političku klimu pa tako nije nemoguće ni da se izbori odlože, jer poslednji događaji ne idu naruku Novoj demokratiji i premijeru Micotakisu.

Sistem kontrole devet godina čekao obnovu

Signalizacija sa distancionim upravljanjem, preciznije – automatski nacionalni sistem obezbeđenja železničkog transporta, nikada nije aktivirana. Od 2014. godine, kada je otpočeo projekat obnove i modernizacije, sedam puta je traženo produženje roka. Sve je počelo 2000. godine, kad je EU kao prioritete postavila uspostavljanje jedinstvenog sistema upravljanja železničkim saobraćajem, što se odnosilo i na Grčku. Bilo je pokušaja da se nešto učini, ali su česte sabotaže, a zatim i ekonomska kriza, sve usporile. Međutim, 2016. sve države EU imale su obavezu da dostave nacionalni plan implementacije najsavremenijeg sistema kontrole. U Grčkoj je to išlo sporo, napravljen je nekakav plan etapne modernizacije železnice, koja je ipak nastavila da funkcioniše po starom, ručnom sistemu. Prema informacijama iz Ministarstva infrastrukture, došlo je do neslaganja između izvođača, ali je nađeno rešenje, tako da je u protekle tri godine urađena delimična signalizacija na delovima pruge Atina–Solun. Zbog nepoštovanja dogovora, Evropska komisija je slučaj s Grčkom ipak predala Evropskom sudu.