Za Gruziju su, izgleda, došli „crni dani"
Под америчком, украјинском и грузијском заставом: демонстранти у Тбилисију (Фото: Бета-АП)
Nasilne demonstracije u Tbilisiju američka ambasada je opisala kao „crne dane” za demokratiju u Gruziji, a jedan od bivših gruzijskih ministara rekao je da su to zapravo „crni dani” u tridesetogodišnjoj istoriji američko-gruzijskih odnosa. Pomenuti gruzijski političar i reditelj Georgij Haindrava ceo događaj i komentar Ambasade SAD u Gruziji ocenio je kao pokušaj američkih predstavnika da izazovu masovne nerede u Tbilisiju. Gruzijska opozicija, koja se prilikom usvajanja zakona o stranim agentima u skupštini i fizički obračunavala s neistomišljenicima, smatra da su „crni dani” nastupili zbog Rusije.
Problem je nastao kad je u prvom čitanju gruzijska skupština usvojila zakon o transparentnosti stranog uticaja, kojim je predviđena registracija neprofitnih pravnih lica i medija kao stranih agenata ukoliko njihov priliv sredstava iz inostranstva prevazilazi 20 odsto. Stvaranje registra agenata stranog uticaja, dakle onih koji rade za strani novac, kritikovala je i EU, tvrdeći da se njime krše preporuke da Gruzija postane kandidat za članstvo, a zakon tek treba da bude poslat Venecijanskoj komisiji pri Savetu Evrope. EU kaže da su članovi zakona u suprotnosti s najmanje dve od 12 preporuka. Za izbegavanje registrovanja predviđene su kazne od 9.000 dolara. Zbog zakona je ambasada SAD izrazila sumnju i u posvećenost gruzijskih vlasti evroatlantskim integracijama, i to zato što je zakon koncipiran tako da se bori protiv stranog uticaja – ali samo ruskog.
Odgovor na pitanje kakve veze u ovoj priči ima Rusija i zašto je ovo „proruski zakon”, sadržan je u činjenici da isti zakon postoji i tamo. Ali, poslanici koji su glasali za njega, uostalom kao i ruski zvaničnici u vreme kad je potvrđen u Rusiji, podsećaju da istovetan zakon postoji u SAD i da je na snazi još od 1938. godine. Portparolka ruske spoljne diplomatije Marija Zaharova našalila se na račun šefa evropske diplomatije Đuzepa Borelja, koji je rekao da je usvajanje ovog zakona loš razvoj situacije u Gruziji, napisavši na telegram kanalu da je sada jasno zašto SAD nisu u EU.
Postoji velika verovatnoća da će protesti, koji su se u utorak uveče pretvorili u sukobe demonstranata sa specijalnim snagama, biti nastavljeni. Stranka Mihaila Sakašvilija, koji je u zatvoru, najavljuje proteste u Tbilisiju nakon pokušaja upada u parlament.
Opozicija tvrdi da su izvršena brojna hapšenja učesnika skupa, među kojima i političara. Bivši lider opozicionog Ujedinjenog nacionalnog pokreta Nika Melija najavio je okupljanje na Aveniji Rustaveli (gde se nalazi zgrada skupštine) „sve dok cela avenija ne postane gruzijska, a ne ruska”. Ostvarenje pobede koju očekuje Melija, po svemu sudeći, bilo bi nasilno, kako je bilo i u utorak. Pokušaj ulaska u parlament praćen je gađanjem policajaca opremljenih za razbijanje demonstracija. Demonstranti su bacali kamenje i Molotovljeve koktele, a specijalne snage suzavac, uz korišćenje vodenih topova.
Predsednica Salome Zurabišvili, koja u tom trenutku boravila u Njujorku, još ranije je najavila da će staviti veto na zakon, a Stejt department je saopštio da bi odgovorni za suzbijanje protesta u Gruziji mogli da potpadnu pod sankcije SAD. Gruzijsko Ministarstvo policije pozivalo je na uzdržavanje od izazivanja nereda, a u večernjim satima se oglasila i vojska demantujući da su neke jedinice odbile poslušnost i izdvojile se iz redovnog sastava. Mediji su javili da su demonstranti gađali jajima ombudsmana Levana Joselijana, koji je prisustvovao skupu kako bi nadgledao poštovanje prava na održavanje demonstracija.
Nova američka ambasadorka Robin Danigan stigla je u Tbilisi u februaru i odmah počela da upozorava da nema nikakve potrebe za usvajanjem novog zakona, jer je „strana pomoć u Gruziji i sada potpuno transparentna”. Danigan je s mesta zamenice pomoćnika sekretara za centralnu i istočnu Evropu u Odeljenju za evropske i evroazijske poslove Stejt departmenta imenovana za ambasadorku i godinama je kao stručnjak za energetiku radila na ometanju izgradnje i puštanja u rad „Severnog toka 2”. Već prilikom njenog imenovanja mediji su najavljivali da Gruziju čeka težak period, jer će ona pokušati da Gruziju, koja se za sada drži po strani u ukrajinskom ratu, vrati na kolosek pune kontrole SAD.