Mali: Reforma energetskog sektora počinje odmah

Marijana Avakumović

09. 03. 2023. 15:21

Ана Брнабић и Синиша Мали јуче на економском форуму (Фото Бета/С. Миљевић)

Ministar finansija Siniša Mali je juče, poslednjeg dana Kopaonik biznis foruma, rekao da će odmah početi reforma energetskog sektora i EPS-a, koji se transformiše u akcionarsko društvo, kao i da se radi na programu restrukturisanja tog preduzeća, što je definisano i novim aranžmanom sa MMF-om. To je potvrdila i premijerka Ana Brnabić, koja je zatvorila forum. Ona je rekla da sledi reforma javnog sektora i da uprkos otporu u tim kompanijama koje zapošljavaju veliki broj ljudi nema nazad. To mora da se uradi zbog konkurentnosti EPS-a i „Srbijagasa”. Posle toga slede železnička preduzeća. Premijerka je najavila da će ove godine biti donet zakon o upravljanju preduzećima u državnom vlasništvu.

Ministar finansija je istakao da bi da nije bilo krize Srbija već imala investicioni rejting, ali da ćemo se boriti da ga dobijemo i potvrdimo u što kraćem periodu. Kao najvažnije je istakao privlačenje investicija i izdvajanja u kapitalne investicije.

„Potpuno smo posvećeni da održimo visok nivo izdvajanja za kapitalne investicije. Osim stotina kilometara puteva i pruga, ulagaćemo i u zelenu energiju i za sve smo obezbedili sredstva. To su stvari koje doprinose rastu BDP i čine našu zemlju atraktivnijom kao investicionu destinaciju, što menja kvalitet života naših građana”, rekao je Mali.

Dodao je da Srbija svake godine obara rekord kada su u pitanju direktne strane investicije podsetivši  da je 2012. imala milijardu evra stranih investicija, a prošle godine 4,4 milijarde evra.

– Kada neko hoće kod vas da uloži u doba globalne krize, znači da je video da je Srbija kredibilna i da ispunjava obaveze u dinar i u dan. Pomažu i sporazumi o slobodnoj trgovini, jer mi postajemo sve atraktivniji. Nastavićemo sa politikom potpisivanja sporazuma o slobodnoj trgovini i u proceduri su ugovori sa Kinom, Egiptom, Južnom Korejom i Emiratima. To što neko hoće sa nama da ima te sporazume znači da smo postali pouzdan partner. Za nas je veoma važno da kroz sporazume o slobodnoj trgovini pokažemo koliko smo kredibilni kako bismo privlačili strane i podsticali domaće investicije, da bismo smanjivali nezaposlenost”, rekao je ministar finansija.

Premijerka je najavila da bi sporazum o slobodnoj trgovini sa Kinom trebalo da bude postignut do kraja godine i da će imati veliki značaj za saradnju sa tom zemljom.

– Verujem da ćemo postići sporazum o slobodnoj trgovini sa Kinom, koji nadam se da ćemo ispregovarati i potpisati do kraja ove godine, i da ćemo tu biti još jači –rekla je Brnabićeva.

Prema njenim rečima prioriteti vlade u 2023, u smislu daljih partnerstava, su trgovinski sporazumi sa Kinom, Egiptom i sa UAE.

– To nam je fokus u ovom trenutku i verujemo da će nam to otvoriti dodatni prostor i za trgovinsku razmenu i razmenu usluga, ali i za priliv novih tehnologija u Srbiju, sa fokusom na veštačkoj inteligenciji – navela je Brnabićeva i dodala da je naš izvoz  u Kinu u poslednjih 10 godina skočio čak 153 puta, kao i da je u 2022. dostigao 1,1 milijardu evra, po čemu je Kina veoma važan partner.

Ministar finansija je naglasio da će država nastaviti sa podizanjem standarda građana Srbije. Rekao je da plate u privatnom sektoru rastu brže nego u javnom. Najavio je da je planirano da u decembru 2025. godine prosečna plata bude 1.000 evra, a prosečna penzija od 430 do 440 evra.

Mali je napomenuo da je politika Vlade Srbije pokazala svoj rezultat zbog doslednosti, kada je država preuzela najveći teret krize na sebe i zbog toga što se nije „igrala sa makroekonomskom stabilnošću zemlje”.

„Imali smo rezervu i snagu da reagujemo, zato što smo pametnom politikom sačuvali novac da možemo da pomognemo građanima i privredi. Srbija je reagovala 2020. i 2021. pa i 2022. sa tri paketa pomoći našoj privredi i građanima, što je bilo od 17 do 18 odsto našeg BDP-a. Uspeli smo da spasemo radna mesta i pogone i da ostavimo sebi prostora da nastavimo da rastemo”, naveo je Mali.

Podsetio je da je bilo mnogo kritika zbog državne pomoći tokom krize, 2020. godine, da država daje mnogo para i da je neselektivno pomagala ljudima, ali da nikada nije dobio odgovor kako bi oni to uradili.

Prema njegovim rečima održana je i visoka zaposlenost, dok je nezaposlenost prošle godine bila rekordno niska i prosečno je iznosila 9,4 odsto.

Kada je reč o deficitu, Mali je rekao da je ove godine planiran deficit od 3,3 odsto, pri čemu je 1,9 odsto „kor” deficit, a 1,4 odsto je ostavljeno kao rezerva za slučaj nove energetske krize i da može da se reaguje.

– Da prošle godine nije bilo energetske krize, bili bismo na nuli, a da nismo kupili struju i gas rekli bi da građane i privredu ostavljamo na cedilu – rekao je Mali.