Treći petogodišnji predsednički mandat Si Đinpingu
Си Ђинпинг полаже председничку заклетву у Великој дворани народа у Пекингу (Фото/ EPA-EFE/Mark R. Cristino)
Si Đinping (69) je juče i formalno postao najmoćniji kineski lider posle Mao Cedunga. Jednoglasno je izabran za predsednika Narodne republike Kine i predsedavajućeg Centralnog vojnog saveta Kine na 14. Svekineskom narodnom kongresu. Siju je ovo treći petogodišnji mandat i on je jedini predsednik Kine koji je izabran po treći put, ističe kineska agencija Sinhua.
Na jednočasovnom glasanju, u kojem su učestvovala 2.952 delegata, nije bilo drugog kandidata, a samo elektronsko prebrojavanje glasova trajalo je 15 minuta. Ponovnim izborom za predsednika Si je postao šef države s najdužim stažom od osnivanja komunističke Kine 1949. godine.
Na istoj sednici izabran je i novi predsednik kineskog parlamenta Džao Leđi, kao i potpredsednik parlamenta Han Ženg. Očekuje se da danas ili sutra budu imenovani i članovi kineske vlade, kao i novi premijer Kine Li Ćang (63), doskorašnji partijski šef u Šangaju.
Odmah posle izbora Si je položio zakletvu da će poštovati Ustav Kine. Na ceremoniji koju je prenosila državna televizija on je podigao desnu pesnicu i stavio levu ruku na crvene korice Ustava Kine. Tom prilikom predsednik se obavezao da će „izgraditi prosperitetnu, snažnu, demokratsku, civilizovanu, harmoničnu i veliku modernu socijalističku zemlju”.
U Kini je predsednička funkcija, ili zvanično „predsedavajući države”, uglavnom ceremonijalna titula. Prava moć leži na pozicijama šefa partije i vojske – dve ključne uloge, na koje je Si ponovo imenovan na kongresu Komunističke partije u oktobru prošle godine. Ponovnim imenovanjem za šefa države praktično je završena tranzicija u njegovu drugu deceniju na vlasti, pošto je Si još 2018. godine ukinuo ograničenje broja predsedničkih mandata.
Ruski predsednik Vladimir Putin bio je među prvim stranim liderima koji su čestitali Siju treći mandat.
To i ne čudi, jer dvojica državnika blisko sarađuju još od februara prošle godine, kad su neposredno pre početka rata u Ukrajini proglasili partnerstvo između dve zemlje bez ikakvog ograničenja.
Iako je izbor Sija među delegatima dočekan ovacijama u Velikoj dvorani naroda na pekinškom trgu Tjenanmen, „Gardijan” smatra da početak njegovog trećeg mandata bez presedana na čelu Kine dolazi u trenutku kada se druga po veličini svetska ekonomija suočava s velikim preprekama, od usporavanja rasta i problematičnog sektora nekretnina do pada nataliteta.
„U svom trećem mandatu Si će morati da se usredsredi na oživljavanje ekonomije. Ali ako nastavi s onim što je radio – strožom partijskom i državnom kontrolom privatnog sektora i konfrontacijom sa Zapadom – njegovi izgledi za uspeh neće biti ohrabrujući”, izjavio je za Rojters Vili Lem, viši saradnik američkog istraživačkog centra Fondacija „Džejmstoun”.
Si će se javnosti obratiti u ponedeljak, uoči zatvaranja godišnjeg zasedanja parlamenta, u trenutku kad se Kina suočava s brojnim izazovima, uključujući otežani razvoj privredne aktivnosti posle trogodišnje stroge politike u borbi protiv pandemije kovida 19 i pogoršanja odnosa sa Zapadom. Si je direktno okrivio SAD i zapadne zemlje za poteškoće s kojima se sada suočava kineska ekonomija.
U govoru delegatima na Kineskoj narodnoj političkoj konsultativnoj konferenciji, koja se održava uporedo sa zasedanjem parlamenta, Si je kritikovao nameru Vašingtona za „obuzdavanje, opkoljavanje i potiskivanje Kine”.
Kina, kako je poručio Si, mora „imati hrabrosti da se bori, jer se zemlja suočava s dubokim i složenim promenama, kako na domaćem, tako i na međunarodnom planu”.
Prethodnih dana na zasedanju Svekineskog narodnog kongresa državno rukovodstvo je izjavilo da u ovoj godini očekuje nešto skromniji privredni rast od oko pet odsto, u odnosu na prošlu godinu, kada je iznosio 5,5 procenata. Odlazeći premijer Li Kećang predstavio je delegatima i povećanje vojnog budžeta na 7,2 odsto, što je neznatno više nego prošle godine.
Kako je najavljeno, Peking za odbranu namerava da potroši 225 milijardi dolara, a kao i proteklih godina, nisu iznesene pojedinosti, nego samo ukupan iznos i stopa povećanja.
Kineski parlament je odobrio i sveobuhvatan plan za reformu institucija u okviru Državnog saveta, uključujući formiranje finansijskog regulatornog tela i nacionalnog biroa podataka, ali i rekonstrukciju ministarstva nauke i tehnologije. Ove promene se tumače kao sledeći korak Si Đinpinga ka uspostavljanju striktne kontrole Komunističke partije nad ključnim oblastima kreiranja kineske politike.