Tre­ći pe­to­go­di­šnji pred­sed­nič­ki man­dat Si Đin­pin­gu

Milenko Pešić

11. 03. 2023. 14:28

Си Ђин­пинг по­ла­же пред­сед­нич­ку за­кле­тву у Ве­ли­кој дво­ра­ни на­ро­да у Пе­кин­гу (Фо­то/ EPA-EFE/Mark R. Cri­sti­no)

Si Đin­ping (69) je ju­če i for­mal­no po­stao naj­moć­ni­ji ki­ne­ski li­der po­sle Mao Ce­dun­ga. Jed­no­gla­sno je iza­bran za pred­sed­ni­ka Na­rod­ne re­pu­bli­ke Ki­ne i pred­se­da­va­ju­ćeg Cen­tral­nog voj­nog sa­ve­ta Ki­ne na 14. Sve­ki­ne­skom na­rod­nom kon­gre­su. Si­ju je ovo tre­ći pe­to­go­di­šnji man­dat i on je je­di­ni pred­sed­nik Ki­ne ko­ji je iza­bran po tre­ći put, is­ti­če ki­ne­ska agen­ci­ja Sin­hua.

Na jed­no­ča­sov­nom gla­sa­nju, u ko­jem su uče­stvo­va­la 2.952 de­le­ga­ta, ni­je bi­lo dru­gog kan­di­da­ta, a sa­mo elek­tron­sko pre­bro­ja­va­nje gla­so­va tra­ja­lo je 15 mi­nu­ta. Po­nov­nim iz­bo­rom za pred­sed­ni­ka Si je po­stao šef dr­ža­ve s naj­du­žim sta­žom od osni­va­nja ko­mu­ni­stič­ke Ki­ne 1949. go­di­ne.

Na is­toj sed­ni­ci iza­bran je i no­vi pred­sed­nik ki­ne­skog par­la­men­ta Džao Le­đi, kao i pot­pred­sed­nik par­la­men­ta Han Ženg. Oče­ku­je se da da­nas ili su­tra bu­du ime­no­va­ni i čla­no­vi ki­ne­ske vla­de, kao i no­vi pre­mi­jer Ki­ne Li Ćang (63), do­sko­ra­šnji par­tij­ski šef u Šan­ga­ju.

Od­mah po­sle iz­bo­ra Si je po­lo­žio za­kle­tvu da će po­što­va­ti Ustav Ki­ne. Na ce­re­mo­ni­ji ko­ju je pre­no­si­la dr­žav­na te­le­vi­zi­ja on je po­di­gao de­snu pe­sni­cu i sta­vio le­vu ru­ku na cr­ve­ne ko­ri­ce Usta­va Ki­ne. Tom pri­li­kom pred­sed­nik se oba­ve­zao da će „iz­gra­di­ti pro­spe­ri­tet­nu, sna­žnu, de­mo­krat­sku, ci­vi­li­zo­va­nu, har­mo­nič­nu i ve­li­ku mo­der­nu so­ci­ja­li­stič­ku ze­mlju”.

U Ki­ni je pred­sed­nič­ka funk­ci­ja, ili zva­nič­no „pred­se­da­va­ju­ći dr­ža­ve”, uglav­nom ce­re­mo­ni­jal­na ti­tu­la. Pra­va moć le­ži na po­zi­ci­ja­ma še­fa par­ti­je i voj­ske – dve ključ­ne ulo­ge, na ko­je je Si po­no­vo ime­no­van na kon­gre­su Ko­mu­ni­stič­ke par­ti­je u ok­to­bru pro­šle go­di­ne. Po­nov­nim ime­no­va­njem za še­fa dr­ža­ve prak­tič­no je za­vr­še­na tran­zi­ci­ja u nje­go­vu dru­gu de­ce­ni­ju na vla­sti, po­što je Si još 2018. go­di­ne uki­nuo ogra­ni­če­nje bro­ja pred­sed­nič­kih man­da­ta.

Ru­ski pred­sed­nik Vla­di­mir Pu­tin bio je me­đu pr­vim stra­nim li­de­ri­ma ko­ji su če­sti­ta­li Si­ju tre­ći man­dat.

To i ne ču­di, jer dvo­ji­ca dr­žav­ni­ka bli­sko sa­ra­đu­ju još od fe­bru­a­ra pro­šle go­di­ne, kad su ne­po­sred­no pre po­čet­ka ra­ta u Ukra­ji­ni pro­gla­si­li part­ner­stvo iz­me­đu dve ze­mlje bez ika­kvog ogra­ni­če­nja.

Iako je iz­bor Si­ja me­đu de­le­ga­ti­ma do­če­kan ova­ci­ja­ma u Ve­li­koj dvo­ra­ni na­ro­da na pe­kin­škom tr­gu Tje­nan­men, „Gar­di­jan” sma­tra da po­če­tak nje­go­vog tre­ćeg man­da­ta bez pre­se­da­na na če­lu Ki­ne do­la­zi u tre­nut­ku ka­da se dru­ga po ve­li­či­ni svet­ska eko­no­mi­ja su­o­ča­va s ve­li­kim pre­pre­ka­ma, od uspo­ra­va­nja ra­sta i pro­ble­ma­tič­nog sek­to­ra ne­kret­ni­na do pa­da na­ta­li­te­ta.

„U svom tre­ćem man­da­tu Si će mo­ra­ti da se usred­sre­di na oži­vlja­va­nje eko­no­mi­je. Ali ako na­sta­vi s onim što je ra­dio – stro­žom par­tij­skom i dr­žav­nom kon­tro­lom pri­vat­nog sek­to­ra i kon­fron­ta­ci­jom sa Za­pa­dom – nje­go­vi iz­gle­di za uspeh ne­će bi­ti ohra­bru­ju­ći”, iz­ja­vio je za Roj­ters Vi­li Lem, vi­ši sa­rad­nik ame­rič­kog is­tra­ži­vač­kog cen­tra Fon­da­ci­ja „Džejm­sto­un”.

Si će se jav­no­sti obra­ti­ti u po­ne­de­ljak, uoči za­tva­ra­nja go­di­šnjeg za­se­da­nja par­la­men­ta, u tre­nut­ku kad se Ki­na su­o­ča­va s broj­nim iza­zo­vi­ma, uklju­ču­ju­ći ote­ža­ni raz­voj pri­vred­ne ak­tiv­no­sti po­sle tro­go­di­šnje stro­ge po­li­ti­ke u bor­bi pro­tiv pan­de­mi­je ko­vi­da 19 i po­gor­ša­nja od­no­sa sa Za­pa­dom. Si je di­rekt­no okri­vio SAD i za­pad­ne ze­mlje za po­te­ško­će s ko­ji­ma se sa­da su­o­ča­va ki­ne­ska eko­no­mi­ja.

U go­vo­ru de­le­ga­ti­ma na Ki­ne­skoj na­rod­noj po­li­tič­koj kon­sul­ta­tiv­noj kon­fe­ren­ci­ji, ko­ja se odr­ža­va upo­re­do sa za­se­da­njem par­la­men­ta, Si je kri­ti­ko­vao na­me­ru Va­šing­to­na za „ob­u­zda­va­nje, op­ko­lja­va­nje i po­ti­ski­va­nje Ki­ne”.

Ki­na, ka­ko je po­ru­čio Si, mo­ra „ima­ti hra­bro­sti da se bo­ri, jer se ze­mlja su­o­ča­va s du­bo­kim i slo­že­nim pro­me­na­ma, ka­ko na do­ma­ćem, ta­ko i na me­đu­na­rod­nom pla­nu”.

Pret­hod­nih da­na na za­se­da­nju Sve­ki­ne­skog na­rod­nog kon­gre­sa dr­žav­no ru­ko­vod­stvo je iz­ja­vi­lo da u ovoj go­di­ni oče­ku­je ne­što skrom­ni­ji pri­vred­ni rast od oko pet od­sto, u od­no­su na pro­šlu go­di­nu, ka­da je iz­no­sio 5,5 pro­ce­na­ta. Od­la­ze­ći pre­mi­jer Li Ke­ćang pred­sta­vio je de­le­ga­ti­ma i po­ve­ća­nje voj­nog bu­dže­ta na 7,2 od­sto, što je ne­znat­no vi­še ne­go pro­šle go­di­ne.  

Ka­ko je na­ja­vlje­no, Pe­king za od­bra­nu na­me­ra­va da po­tro­ši 225 mi­li­jar­di do­la­ra, a kao i pro­te­klih go­di­na, ni­su iz­ne­se­ne po­je­di­no­sti, ne­go sa­mo uku­pan iz­nos i sto­pa po­ve­ća­nja.

Ki­ne­ski par­la­ment je odo­brio i sve­o­bu­hva­tan plan za re­for­mu in­sti­tu­ci­ja u okvi­ru Dr­žav­nog sa­ve­ta, uklju­ču­ju­ći for­mi­ra­nje fi­nan­sij­skog re­gu­la­tor­nog te­la i na­ci­o­nal­nog bi­roa po­da­ta­ka, ali i re­kon­struk­ci­ju mi­ni­star­stva na­u­ke i teh­no­lo­gi­je. Ove pro­me­ne se tu­ma­če kao sle­de­ći ko­rak Si Đin­pin­ga ka us­po­sta­vlja­nju strikt­ne kon­tro­le Ko­mu­ni­stič­ke par­ti­je nad ključ­nim obla­sti­ma kre­i­ra­nja ki­ne­ske po­li­ti­ke.