Ptičji grip se širi Evropom

12. 03. 2023. 19:25

(Фото Pexels)

Najteži do sada registrovani talas širenja visoko patogenog ptičjeg gripa u Evropi zabeležen je u proteklih godinu dana jer je u zaraženim uzgajalištima uništeno oko 50 miliona živine. Na sreću u Srbiji je situacija stabilna i nije zabeležena na većim gazdinstvima, kao ni na komercijalnim farmama na kojima se uzgaja živina.

U Ljubljani slučaj i u zoološkom vrtu

U Sloveniji visokopatogena ptičja influenca podtipa H5N1 potvrđena je testovima kod 23 uginula grbava labuda koji su pronađeni, na istoj lokaciji, u opštini Lendava. Onda je u februaru potvrđen u opštinama Apače, Lenart, Ptuj, Sveta Trojica u Slovenskim goricama, Piran i Izola. Na sreću, posle uginulog crnog labuda u zoološkom vrtu u Ljubljani u februaru ostale ptice nisu bile zaražene. Onda su preduzete hitne mere za sprečavanje širenja bolesti u Cerklju na farmi sa oko 1.000 koka nosilja zbog pojave ptičjeg gripa. Inače, ptičji grip se u Sloveniji pojavio ubrzo nakon izbijanja na farmi kokošaka nosilja u susednoj Austriji u blizini granice.

U Mađarskoj počeo odstrel

Na jugoistoku Mađarske virus je otkriven na farmi gusaka u okrugu Bekeš. Uprava za bezbednost hrane te zemlje u tom okrugu dijagnostifikovala je H5N1 na farmi na kojoj se uzgaja 7.400 gusaka. Bolesne ptice pronađene su i u okrugu Komarom-Estergom. Odstrel životinja je već počeo.

U Parizu prešao na lisice

Zabrinutost kod stručnjaka je sve više prisutna jer je virus počeo da se širi na sisare.

Severoistočno od Pariza ptičji grip se pojavio među crvenim lisicama. U rezervatu prirode pronađene su tri mrtve lisice u blizini gde su pronađeni uginuli galebovi. U rezervatu je uhvaćena jedna lisica koja je testirana i kod nje je pronađen soj H5N1.

Simptomi na koje treba obratiti pažnju

Uzgajivači živine i ptica treba da obrate pažnju na pojavu nekih znakova ptičjeg gripa i u slučaju da ih primete odmah da obaveste veterinara. Među znakovima su smanjena potrošnja hrane i vode za više od 20 odsto, povećanje dnevne smrtnosti za više od tri puta od očekivano, i pojava kliničkih znakova (ravnodušnost, naborano perje, smanjen ili neobičan zvuk, kijanje, tečna i zelena ili belo obojena stolica...). Istovremeno, treba obratiti pažnju i na pojavu mogućih nervnih poremećaja (na primer, drhtanje i uvrtanje glave i vrata), neaktivnost životinja ili postmortalne promene koje ukazuju na ptičji grip.

Teško se prenosi na ljude

Ako je osoba izložena velikoj količini patogena može i ona da se zarazi. To se uglavnom dešava na velikim farmama gde se bolest pojavila kod živine. Do danas se u svetu razbolelo oko 1.000 ljudi, a smrtnost je oko 50 odsto.

Kako se prenosi

Ptičji grip se među pticama prenosi kapljičnim putem, međusobnim kontaktom, njihovim izlučevinama i zaraženom hranom. Važno je sprečiti širenje infekcija na druge, posebno osetljivije vrste ptica. Kod ljudi je prenos moguć i preko obuće i opreme koja je bila u kontaktu sa zaraženim materijalom. Zato se oko žarišta zaraze određuje granica zaraženog prostora u poluprečniku od tri kilometara najmanje, a ugroženog područja od deset kilometara.