Srbi opet rado idu u vojnike
Uprkos delikatnoj situaciji uoči rešavanja statusa Kosova i Metohije, najavljenoj profesionalizaciji i popularisanju civilnog služenja, u septembru je zabeležen rekordan odziv za klasično služenje vojnog roka – odazvalo se 99 odsto regruta pozvanih u Vojsku Srbije. Čak oko 600 mladića mlađih od 21 godine dobrovoljno se javilo da pre zakonske starosne granice odsluži "dug prema državi".
Važno je naglasiti da je reč o odzivu mladića za služenje vojnog roka pod oružjem, kojih je u septembru bilo 5.469, nešto više od onih koji su izabrali civilno služenje 5.250.
– U septembru je tradicionalno veliki odziv regruta. Ipak, prošlog meseca taj procenat je najviši otkako je liberalizovano civilno služenje vojnog roka, 2003. godine, u smislu prava na prigovor savesti. Procenjujemo da regruti, koji su izabrali klasično služenje, žele da blagovremeno odsluže vojni rok posle koga mogu nesmetano da se posvete svojim životnim planovima – kaže pukovnik Goran Zeković, načelnik Uprave za obaveze odbrane Ministarstva odbrane.
Po njegovim rečima, pre 2003. godine za septembarski rok bio je karakterističan odziv od oko 98 odsto pozvanih regruta. Posle izmena i dopuna Uredbe o vršenju vojne obaveze, koje se odnose na prigovor savesti, usvojenih te godine, taj procenat među "septembarcima" je 2004. godine pao na 94 odsto, 2005. na 85 odsto, 2006. na 71 odsto. Ove podatke teško je pratiti kroz broj vojnika prihvaćenih u VS, imajući u vidu da je tada postojala državna zajednica SCG, kao i da se vojska kroz reformu smanjuje što podrazumeva manji broj regruta pozvanih na odsluženje vojnog roka.
Danas se u VS nalazi oko 8.000 vojnika na odsluženju vojnog roka. Inače, svake godine upućivanju na služenje vojnog roka podleže, u proseku, oko 40.000 mladića, koliki je godišnji regrutni potencijal Srbije. U ovaj broj spadaju regruti koji služe u VS, oni koji služe civilno, regruti koji odlažu služenje iz zakonom predviđenih razloga, regruti koji se upućuju na naknadne lekarske preglede zbog promene zdravstvenog stanja...
– Nacrtom Strategijskog pregleda odbrane predviđeno je da se 2010. godine VS potpuno profesionalizuje. U Ministarstvu odbrane i VS intenzivno se radi na izradi projekata koji treba da daju rešenja u vezi sa prelaskom na potpuno profesionalnu vojsku, pri čemu se koriste iskustva država koje su već prešle na potpuno profesionalnu vojsku kao što su Rumunija, Slovenija ili Hrvatska od 1. januara sledeće godine. U prelaznom periodu do potpune profesionalizacije, kako se bude povećavao broj profesionalnih vojnika, tako će se smanjivati broj regruta pozivanih na služenje vojnog roka – objašnjava pukovnik Zeković.
Potpukovnik Zoran Živić, iz Odeljenja za vojnu obavezu, podseća da je vojni rok 2001. godine skraćen sa 12 na devet meseci, a 2005. godine sa devet na šest meseci. Ministarstvo odbrane i Generalštab su prethodno napravili odgovarajuće procene i analize, pre svega u vezi sa prilagođavanjem sistema obuke. Nekada se ona obavljala u jedinicama širom zemlje, danas se svi regruti šalju na osnovnu ("pešadijsku") obuku koja traje mesec i po dana u sedam Centara za obuku – Sombor, Pančevo, Jakovo kod Beograda, Valjevo, Zaječar, Kruševac i Leskovac. Zatim se upućuju na stručnu obuku (koja takođe traje mesec i po dana) u četiri centra: u Požarevac za Kopnenu vojsku, u Batajnicu za V i PVO, Gornji Milanovac za vezu i informatiku i Kruševac za logistiku (tehnička služba, intendanti, ABHO...). Preostala tri meseca služe se u jedinicama širom Srbije.
– Vojni obveznici se upućuju na odsluženje vojnog roka do 27. godine života, a oni koji žive u inostranstvu najkasnije do 35. godine. Mnogi mladići koji žive u inostranstvu žele da odsluže vojni rok u VS, samo u septembru desetak takvih regruta javilo se vojnom odseku u Novom Sadu – kaže Živić.
Po njegovim rečima, pozivanje i uput regruta sa Kosova i Metohije se ne vrši zbog međunarodnog protektorata, s tim što se mladići raseljeni sa Kosova i Metohije, a koji imaju prebivalište u centralnoj Srbiji, pozivaju kao i njihovi vršnjaci. VS nema problema sa regrutima, pripadnicima nacionalnih manjina. Njih je, u proseku, oko 11 odsto od ukupnog broja vojnika na odsluženju vojnog roka a među njima su i pripadnici albanske nacionalne manjine.
I kada vojni rok, posle stvaranja profesionalne armije, bude "zamrznut", jer mnoge države takvim potezom ostavljaju mogućnost za njegovo ponovno uvođenje u slučaju potrebe, vojna obaveza će postojati. Praviće se liste regruta i rezervnog sastava, ali će se taj posao obavljati u kancelarijama Ministarstva odbrane i VS, odnosno neće podrazumevati nikakav angažman obveznika. Verovatno će postojati dobrovoljno služenje uz odgovarajuće nadoknade i, za one koji žele, mogućnost profesionalnog angažovanja nakon odsluženja vojnog roka.
--------------------------------------------------------------------------
Ponoš obišao "septembarce" u Požarevcu
Načelnik Generalštaba Vojske Srbije general-potpukovnik Zdravko Ponoš posetio je juče Centar za obuku kopnene vojske u Požarevcu, objavljeno je na sajtu VS. Trenutno se u Centru na prekvalifikaciji nalazi 38 podoficira i oko hiljadu vojnika na obuci. General Ponoš je, u pratnji komandanta Centra, pukovnika Vinka Markovskog, obišao kabinete, prostorije za smeštaj i zadržao se u razgovoru sa vojnicima na poligonu gde je u toku bila obuka septembarske generacije. Na kraju zvaničnog dela posete general Ponoš je ručao sa mladim vojnicima.