Pijemo dvostruko manje antidepresiva u odnosu na evropski prosek

Danijela Davidov-Kesar

15. 03. 2023. 09:54

(Фото: Небојша Бабић)

 

U iščekivanju podataka koliko su novca građani Srbije izdvojili za lekove za smirenje, sedative i antidepresive u prošloj godini, zabrinjavaju podaci od 2019. do 2021. godine koji se tiču ukupne potrošnje ovih medikamenata, odnosno onih koje su lekari propisali o trošku RFZO-a i onih koje su ljudi platili iz svog džepa.

Za lekove za smirenje je 2019. godine dato 2.900.675.070,97 dinara, 2020. rekordnih 3.100.336.978,20, a 2021. godine 2.968.879.100,34.

Na sedative i hipnotike 2021. godine „otišlo” je 929.148.787,91 dinara, a samo dve godine ranije – 599.650.982,02 dinara. Kad je reč o antidepresivima, poslednjih godina je 2021. bila ona kada je dato najviše novca za ove medikamente – 1.617.576.365,25 dinara.

Po pitanju potrošnje lekova iz grupe anksiolitika, koji se nalaze na Listi A i Listi A1, tokom 2022. godine na teret sredstava RFZO izdato je oko 6,5 odsto manje pakovanja u odnosu na broj izdatih lekova iz ove grupe tokom 2021. godine. Kada je reč o antidepresivima, na teret RFZO-a prošle godine izdato je za oko jedan odsto manje pakovanja u odnosu na broj izdatih lekova iz ove grupe tokom 2021. godine.

Dr Janko Samardžić, klinički farmakolog i profesor na Medicinskom fakultetu u Beogradu, navodi da su ovo afirmativni rezultati i pozitivni trendovi kada su u pitanju anksiolitici, odnosno lekovi za smirenje.

– Prethodnih godina smo više puta ukazivali na neracionalnu primenu anksiolitika u našoj zemlji. Naime, Srbija se, zajedno sa zemljama regiona, tokom 2020. i 2021. godine našla u samom vrhu prema potrošnji ovih lekova u svetu. To je bio jasan pokazatelj neracionalne primene, kao i zloupotrebe ovih lekova. Zbog toga je pokrenut niz aktivnosti od strane farmakologa i psihijatara, uključujući publikovanje Preporuka za odgovornu upotrebu benzodijazepina u zaštiti duševnog zdravlja, u cilju racionalizacije primene i sprečavanja zloupotrebe – dodaje dr Samardžić.

Naš sagovornik kaže da su anksiolitici (benzodijazepini) vrlo efikasni i bezbedni lekovi isključivo kada se koriste u ograničenom vremenskom periodu i pod kontrolom lekara. S druge strane, ako se koriste nekontrolisano i na neodgovarajući način, imaju niz neželjenih efekata, uključujući razvoj zavisnosti. Najnoviji podaci, koji pokazuju trend smanjenja njihove potrošnje, ukazuju na pozitivne efekte prethodno sprovedenih edukativnih aktivnosti i popravljanje mentalnog zdravlja nakon smirivanja pandemije.

– Kada su antidepresivi u pitanju, imamo sasvim drugačiju situaciju. Potrošnja antidepresiva u našoj zemlji je dvostruko manja u odnosu na evropski prosek. Ovakvi podaci ukazuju na potrebu pokretanja aktivnosti u okviru stručne javnosti, a u vezi sa njihovom adekvatnom primenom i propisivačkom praksom. Antidepresivi su lekovi izbora u terapiji anksioznog poremećaja i depresivnih ispoljavanja, nemaju potencijal za izazivanje zavisnosti i dugoročno rešavaju problem anksioznosti ukoliko se pravilno i dovoljno dugo primenjuju – pojašnjava dr Samardžić.

U našoj zemlji je prošle godine propisano 7,34 miliona pakovanja lekova za smirenje i antidepresiva koji se izdaju na recept.

Koliko su dinara RFZO i građani iz svog džepa potrošili na lekove za smirenje, sedative i antidepresive (ukupna potrošnja)

 

Godina

N05B (anksiolitici)

N05C (hipnotici i sedativi)

N06A (antidepresivi)

 

2019.

2.900.675.070,97

599.650.982,02

1.581.722.563,59

 

2020.

3.100.336.978,20

621.420.971,55

1.567.069.101,85

 

2021.

2.968.879.100,34

929.148.787,91

1.617.576.365,25

 

 

Izvor: Agencija za lekove i medicinska sredstva Srbije