Nije dobro potcenjivati opasnosti koje nosi grip

20. 03. 2023. 14:16

(Фото Небојша Марјановић)

Samo u Beogradu tokom prve nedelje marta registrovano je 13.335 obolelih od akutnih respiratornih infekcija, podaci su Gradskog zavoda za javno zdravlje. Epidemiolozi upozoravaju da je ovogodišnja sezona gripa teža, duža i sa većim brojem obolelih u odnosu na prošlu godinu. Slični podaci stižu i iz evropskih zemalja, a u SAD je zabeležen rekordan broj bolnički lečenih pacijenata usled komplikacija gripa u poslednjih 10 godina.

Koliko grip može biti opasan, kakve sve komplikacije može izazvati, ko su najugroženiji pacijenti, razgovaramo sa dr Aleksandrom Barać, infektologom, kliničkim asistentom Medicinskog fakulteta Univerziteta u Beogradu i počasnim članom vodećeg Evropskog udruženja za infektivne bolesti (ESCMID).

– Svake godine od virusa gripa oboli jedna trećina opšte populacije, dok mnogo veći broj bude zaražen, ali ne razvije simptome. Oko pet miliona obolelih u svetu razvije teške forme bolesti, a komplikacije gripa dovode do preko 650.000 smrtnih ishoda godišnje. Najviše su ugroženi stariji od 65 godina, ali su pod povećanim rizikom i deca – objašnjava naša sagovornica.

Koliko grip može biti opasan kada su u pitanju deca, govori podatak da je samo ove sezone u Americi od gripa umrlo osamdeset petoro dece, od kojih mnoga nisu imala pridružene bolesti, dok su u Australiji deca mlađa od 16 godina činila više od polovine bolnički lečenih pacijenata sa komplikacijama gripa. Pod ozbiljnim rizikom svakako su hronični bolesnici, ali i trudnice.

– Nevakcinisane trudnice su rizična grupa, jer promene u imunološkom sistemu, na srcu i plućima tokom trudnoće umanjuju imunološki odgovor, čime je povećan rizik od razvoja teškog kliničkog oblika gripa, koji može dovesti i do komplikacija kod ploda. U rizičnu grupu spadaju i pacijenti sa hroničnim bolestima srca, pluća, dijabetesom, sistemskim imunološkim bolestima, HIV-om itd. Virus gripa zahteva oprezniji pristup, praćenje pacijenta, pregled pluća, jer su komplikacije od nelečene infekcije virusom gripa ozbiljnije u odnosu na komplikacije od drugih sezonskih respiratornih virusa – ističe doktorka Barać.

Grip se uglavnom leči pod nadzorom izabranog lekara u kućnim uslovima. Ali u slučaju teške forme bolesti neophodno je bolničko lečenje.

– Najčešće ozbiljne komplikacije gripa u vezi su sa respiratornim sistemom i dele se u četiri kategorije: virusna pneumonija, sekundarna bakterijska pneumonija, egzacerbacije hroničnih plućnih bolesti i sinuzitis. Simptomi pneumonije su kašalj, povišena telesna temperatura, ubrzano i plitko disanje, mučnina i povraćanje, naročito kod male dece. Ako se odmah ne leči, može preći u klinički tešku formu sa znacima respiratorne insuficijencije – kaže naša sagovornica.

Teški oblici upale pluća nisu jedine komplikacije gripa koje ugrožavaju život.

Česte su i kardiološke komplikacije gripa, pre svega miokarditis, odnosno upala srednjeg sloja srčanog zida, i perikarditis ili upala vrećastog tkiva koje okružuje srce. Ove komplikacije počinju uglavnom blagim simptomima, poput bržeg zamaranja, otežanog disanja, zatim pojavom bola u grudima, ali ako nisu na vreme prepoznate i lečene, mogu dovesti do aritmije i srčanog udara – upozorava Aleksandra Barać.

Razvoj antivirusne rezistencije, odnosno otpornosti virusa na postojeće lekove, ozbiljan je problem.

– Antivirusnu terapiju treba započeti što pre, najbolje u prvih 48 sati nakon pojave simptoma, što se pokazalo kao ključno i u prethodnim epidemijskim talasima gripa i virusa SARS kov 2. Međutim, ozbiljan problem predstavlja razvoj antivirusne rezistencije, pa se pokazalo da su svi virusi gripa koji cirkulišu u aktuelnoj sezoni rezistentni na antivirusne lekove adamantana. Otuda stalna potreba za novim terapijskim mogućnostima i važnost novih lekova koji nam stižu za lečenje virusa gripa – objašnjava dr Barać.

Najbolja prevencija komplikacija gripa je vakcinacija i u Srbiji su Nacionalnim programom imunizacije obuhvaćene sve rizične kategorije stanovništva.

– Često nailazimo na otpor u vezi sa vakcinacijom protiv gripa uz rečenicu „Vakcinisao sam se prošle godine, a ipak sam se razboleo.” Benefit vakcinacije protiv gripa je isti kao protiv kovida 19, a to znači da vakcinacijom umanjujemo šansu za razvoj ozbiljnih komplikacija bolesti. Zbog toga je važno da se vakcinišemo pred svaku zimsku sezonu, s obzirom na to da svake godine imamo novi soj virusa gripa – poručuje dr Aleksandra Barać.