Za studente su i ljudi od šezdeset godina stare osobe
Тинејџери имају пуно предрасуда о „маторцима који само смарају” (Фото: Н. Марјановић)
Kako mladi vide stare ljude? Kao voljene bake i deke ili kao beskorisne članove društva koji predstavljaju teret za budžet? Da li se u skici za profil stare osobe nalazi sedokosa bakica sa štapom ili pop kraljica Madona koja „gazi” 65. godinu i suvereno vlada top listama? U želji da dobije odgovor na ovo pitanje, naučna saradnica Instituta društvenih nauka dr Mirjana Rašević uradila je istraživanje pod nazivom „Mladi o starijima – romantična slika i stereotipi”, u kome su učestvovali studenti završnih godina Prirodno-matematičkog fakulteta, Pravnog i Medicinskog fakulteta u Novom Sadu.
Budući geografi izabrani su za razgovor pošto program njihovih studija obuhvata fenomen starenja stanovništva i populacionu politiku, budući pravnici uključeni su u istraživanje jer se tokom studija susreću sa pitanjima ljudskih prava i položaja starijih u društvu, a studenti Medicinskog fakulteta zbog suočavanja sa izazovima starenja u okviru različitih predmeta.
– Najveći broj učesnika u istraživanju starom osobom smatraju onu koja ima 60 i više godina. Međutim, pored godina, studenti su naveli da staru osobu određuje i fizička neaktivnost, loše zdravstveno stanje, pasivnost, nedostatak kreativnosti, tradicionalni stavovi, kao i neprihvatanje modernih tehnologija. Samo je jedna studentkinja Pravnog fakulteta navela da je „mudrost osnovna osobina starosti”. Za najveći broj akademaca prva asocijacija u vezi sa starošću jeste slabost, nemoć, poniženje, čekanje penzije, glasačka mašina, strah od smrti i smrt. Ali, i pored dominantno negativnih, zabeležene su i asocijacije lične prirode na voljene bake i deke. Kod ne malog broja studenata starost je sinonim za sedu kosu i bore na licu – budući lekari burno su obrazlagali stav o nedostojanstvenoj starosti, jer je uglavnom vezuju za Srbiju i način funkcionisanja penzionog i zdravstvenog sistema. Istovremeno, njima su poznati i svi problemi oko ostvarivanja zdravstvene zaštite u Srbiji, pogotovo za starije sugrađane – navodi dr Mirjana Rašević.
S druge strane, najčešće isticane prednosti trećeg životnog doba su veliko iskustvo i dovoljno vremena za zadovoljenje svojih potreba, kao i porodični život. Neki studenti su isticali da je najveća prednost starijih ljudi „sloboda od pritisaka različite vrste kao što su rad, učenje i izdržavanje porodice”, dok su drugi akademci komentarisali da oni ne mogu da iskoriste to iskustvo i slobodno vreme jer su „bez energije i dementni”. Nekoliko studenata banalizovalo je prednosti života u starosti, navodeći da stariji sede u gradskom prevozu „tako što sa zadovoljstvom dižu sve nas u autobusu”, imaju popuste pri kupovini i čak ne mogu da dobiju zatvorsku kaznu za ozbiljan prekršaj. Ispitanici stare ljude najčešće doživljavaju kao manje vredne u odnosu na ostale starosne grupe, pre svega zbog fizičke slabosti i bolesti, a poražavajuće je da obrazovane mlade osobe uopšte ne razmišljaju da su stariji heterogena socijalna grupa.
– Kada je na red istraživanja stiglo pitanje kako vide sebe kao starije osobe, studenti su počeli da daju sasvim suprotne opise starosti. Oni dominantno imaju romantičnu sliku o sebi kao starim ljudima i uglavnom vide sebe kao zdrave i pokretne stare ljude, očuvane ličnosti, okružene porodicom ili pravom osobom pored sebe u sopstvenoj kući i materijalno situirane. Devojke su posebno isticale da će težiti da budu lepe i sređene bake, dok mladići žele da budu „šmekeri” u starosti. Neki studenti su istakli da uopšte ne razmišljaju o starosti „jer je to tako daleko” – navodi autorka ove studije.
Dr Mirjana Rašević podseća da je broj starih ljudi u Srbiji i Vojvodini premašio broj dece i mladih – prema procenama Republičkog zavoda za statistiku u našoj severnoj pokrajini je tokom 2020. godine bilo 370.000 osoba starijih od 65 godina, a prosečna starost stanovništva bila je 43 godine. Uspešna realizacija koncepta aktivnog starenja zahteva napor i države i pojedinaca, ali njen prvi preduslov je promena brojnih stereotipa, predrasuda i pogrešnih uverenja u vezi sa starošću i starenjem, ističe autorka ove studije. Ovo istraživanje nastalo je u okviru projekta Odeljenja za društvene nauke Matice srpske „Naselja i stanovništvo Vojvodine: Starenje stanovništva Vojvodine i međugeneracijska solidarnost i transfer”.