Rusija nezadovoljna stavom Evrope
Specijalno za „Politiku“
Moskva, 3. septembra – Iako sadrži osudu Rusije za „neprihvatljivu i disproporcionalnu vojnu akciju” na teritoriji Gruzije i poziva je da povuče svoju vojsku sa teritorije bivše sovjetske republike i smanji broj svojih mirovnjaka u Južnoj Osetiji i Abhaziji, rezolucija koju je danas doneo Evropski parlament je prvi dokument u kome se jasno govori o odgovornosti Gruzije za napad na Južnu Osetiju. U njemu se, između ostalog, kaže da je u noći 8. avgusta „gruzijska armija započela neočekivani artiljerijski napad na Chinvali, posle čega je usledila operacija na zemlji uz istovremeno korišćenje tenkova i naoružanih vojnika, s ciljem da se uspostavi kontrola nad Južnom Osetijom”.
Evropski parlament je pozvao međunarodnu grupu eksperata da ispita činjenice koje su bile uzrok rata u Južnoj Osetiji i zahtevao od Gruzije da ratifikuje Rimski sporazum o međunarodnom krivičnom sudu, a vlasti Gruzije i Rusije da sarađuju s tim sudom kako bi se pronašli i predali međunarodnim pravosudnim organima krivci za napad na civile tokom gruzijsko-južnoosetinskog rata. Kao i na vanrednom samitu EU, odbačeni su svi predlozi za donošenje „kaznenih” mera protiv Rusije. Nezadovoljstvo takvom reakcijom svetske javnosti Rusija je izrazila saopštenjem koje je Ministarstvo inostranih poslova objavilo povodom deklaracije donete na vanrednom zasedanju Evropske unije, u kome se između ostalog kaže: „Ne možemo da se složimo s nizom pristrasnih konstatacija na adresu Rusije, koje su sadržane u zaključnoj deklaraciji samita, uključujući i tezu o neproporcionalnosti naše reakcije na agresiju Gruzije”.
Posebno se ističe da „postupcima Gruzije nije data adekvatna ocena isto kao ni postupcima onih koji su dostavljali oružje u Gruziju, narušavajući tako pravila OEBS-a i Evropske unije”.
Ruski MIP je izrazio žaljenje „zbog praktičnih zaključaka samita EU da stavi pod znak pitanja pregovore o novom sporazumu o partnerstvu, mada su za poslednje dve godine u Moskvi već navikli na postavljanje veštačkih prepreka na putu za donošenje tog dokumenta”.
Rusko ministarstvo ističe da je i dalje ostalo dovoljno mogućnosti za razvoj saradnje Rusije sa evropskim zemljama u najrazličitijim oblastima i naglašava da čitav kompleks partnerstva ne sme biti talac razilaženja u mišljenjima po ovom ili onom pitanju. Rusija je „spremna na konstruktivnu, ravnopravnu saradnju i nastavak dijaloga o svim temama, uključujući i one oko kojih se stavovi ne podudaraju. Tako i treba da bude među partnerima”, zaključuje se u tekstu u kome se posebno ističe da Rusija strogo poštuje postignuti dogovor, sa šest tačaka, koji su napravili Medvedev i Sarkozi i da je ispunila sve svoje obaveze po tom sporazumu.
Stiče se utisak da kritike, pa čak i pretnje nekih zapadnih političara ne postižu željeni efekat. Naprotiv, Rusija samo odlučnije pokazuje da nema nameru da bilo šta menja u svom ponašanju. Predsednik i premijer su poslednjih dana dali nekoliko veoma oštrih izjava na račun Evrope i Sjedinjenih Država. Putin je direktno optužio Ameriku za provociranje sukoba na teritoriji Južne Osetije, a Evropu da radi po nalogu Bele kuće.
Dmitrij Medvedev je u intervjuu italijanskoj televiziji RAI izjavio da je za Rusiju postojeći režim u Gruziji „bankrotirao”. „Predsednik Sakašvili za nas ne postoji. On je politički leš.”
I dok je Zapad na rečima daleko oštriji nego na delu, Rusija koja je dobila priliku da u zapadnim medijima predstavi svoju tačku gledišta sve to prati i praktičnim aktivnostima za obezbeđivanje svojih interesa u centralnoj Aziji, čime stavlja do znanja svojim zapadnim partnerima da za nju postoji alternativa. Za nekoliko dana predsednik Medvedev i premijer Putin sreli su se sa predstavnicima velikog broja azijskih zemalja i zaključili nekoliko gasnih aranžmana, sporazuma o prodaji oružja, o vojnoj i svakoj drugoj saradnji...
Juče je u Taškentu napravljen preliminarni ugovor o kupovini uzbečkog gasa po cenama vezanim za svetske cene nafte, a govori se i o izgradnji još jednog gasovoda kroz Uzbekistan, za transport gasa iz Turkmenije u Rusiju. To je odgovor na pokušaje Zapada da turkmenski gas transportuje gasovodima koji bi zaobilazili Rusiju. S obzirom na to da gotovo sav gas koji se izvozi iz Uzbekistana, Turkmenije i Kazahstana otkupljuje „Gasprom” i transportuje ga dalje, ukoliko se ostvare planovi o izgradnji tog gasovoda, paralelni, zapadni, neće imati šta da transportuje.
Ljubinka Milinčić
---------------------------------------------
Redakcija časopisa „Veniti fer” proglasila je ovih dana Vladimira Putina za najuticajnijeg čoveka godine. Svoj izbor redakcija je objasnila činjenicom „da gospodin Putin ostaje faktički lider najveće zemlje sveta. Njegov rejting iznosi 80 procenata zahvaljujući tome što je preporodio rusku ekonomiju, kao i zbog toga što su njegovim naporima obnovljene oružane snage, nacionalni ponos i globalna uloga zemlje”.