„Šampioni" u obećanjima i – zagađivanju
Хиљаде активиста демонстрирало је током самита у Глазгову (Фото: EPA-EFE/ROBERT PERRY)
Da je svetskim liderima najveći izazov praktikovanje onoga što propovedaju, najbolje ilustruje to što na forume gde diskutuju o klimatskim promenama dolaze privatnim avionima. Ovi letovi su ekološki najštetnije prevozno sredstvo. Ekološki aktivisti ukazuju godinama unazad na nedostatak simbioze reči i dela etiketirajući ponašanja evropskih političara, kojima se ovog puta na tapetu našao predsednik Evropskog saveta Šarl Mišel. „Politiko” prenosi da je on privatni avion koristio u čak 72 od 112 službenih putovanja. Unajmljenim mlaznjakom je stigao i na samit o klimatskim promenama COP26 u Glazgovu 2021, kao i na COP27 u Egiptu prošlog novembra gde su političare građani dočekali transparentima „Budi rešenje, ne zagađenje”.
Iz egipatskog odmarališta Šarm el Šeik, Šarl Mišel je pred okupljenim političko-klimatskim borcima poslao snažnu poruku da „držimo klimatski pištolj uperen u glavu i da živimo u pozajmljenom vremenu. Zaključio je i da su oni (političari) „šampioni klimatskih akcija”, a onda se iz letovališta vratio kući – privatnim avionom.
Nevladine organizacije su potom objavile da privatni mlaznjak emituje do dve tone ugljen-dioksida na sat. To znači da je Mišel tokom petočasovnog povratnog leta planetu „počastio” emitovanjem oko 20 tona ugljen-dioksida. Ekološke organizacije podsetile su i na podatak da prosečan građanin EU emituje oko sedam tona tokom godine. „Politiko” ističe da je većina delegata samita COP27 koristila komercijalne letove, pa je Mišelov portparol morao da brani predsednika EP tvrdeći da je odluka da koristi privatni let doneta kao nužno zlo, jer komercijalni letovi nisu bili dostupni a šef je morao na vreme da se vrati u Brisel zbog poslovnih obaveza. Štetni gasovi koje je njegov mlaznjak poslao u vazduh valjda su vredeli posla koji je Mišel obavio u Egiptu a potom u Evropskom parlamentu gde je žurio da se vrati.
Angažovanje privatnog aviona bila je jedina prikladna opcija u datim okolnostima, objašnjava njegov portparol i štetu umanjuje podsećanjem da su pozvali predsednicu Evropske komisije Ursulu fon der Lajen da podele let. Makar nisu koristili dve letelice, što opet ne čini bitnu razliku s obzirom na to da je na početku samita u Šarm el Šeik sletelo 36 privatnih aviona. Još 64 ih je sletelo u Kairo. „Bi-Bi-Si” navodi da je devet privatnih aviona poletelo iz Ujedinjenog Kraljevstva, ostali širom Evrope, Italije, Holandije, a dva iz SAD.
Evropski lideri zagovaraju i zelenu politiku putovanja, upotrebu javnog prevoza, metroa, vožnju bicikla. Predsednik Evropskog saveta je od 46 inostranih putovanja, recimo, na samo tri išao vozom. Organizacija „Grinpis” godinama poziva EU da prestane da koristi privatne avione, pogotovo kada ide u Davos gde su samo prošle godine tokom sastanka aerodromi koji opslužuju švajcarsko planinsko odmaralište ugostili 1.040 privatnih aviona koji, u odnosu na prosek, ispuštaju četiri puta više emisije ugljen-dioksida i podstiču globalno zagrevanje. Njihov „učinak” ekvivalentan emisiji 350.000 automobila, valjda je vredan njihove borbe za spas planete. Biće da se oni drže parole da su više rešenje, a manje zagađenje. Tako je valjda „malo zagađenja”, kojim je Ursula fon der Lajen počastila planetu privatnim letom u Glazgov, zanemarljivo u odnosu na to – što je tamo, na samitu UN o klimatskim promenama promovisala sredstva koja manje zagađuju okolinu i Zeleni pakt proglasila prioritetom svog mandata. Prisustvo Borisa Džonsona na istom samitu bilo je, takođe, verovatno daleko značajnije od njegove odluke da se iz škotskog grada u London, umesto vozom, vrati avionom.
Što se aktivista tiče, sa „Grinpisom” na čelu, ove činjenice o ljudima koji tvrde da rešavaju klimatska pitanja deluju prilično licemerno. Oni navode da je vazduhoplovni sektor odgovoran za oko 2,8 odsto globalne emisije ugljen-dioksida, što deluje kao relativno mali udeo ako ne ukažemo da je to zapravo – veliki uticaj koji izaziva mali broj ljudi.