Frilenserke u Srbiji najmanje plaćene
(Pixabay)
Najnoviji globalni izveštaj o frilensing poslovanju nedvosmisleno ukazuje da ova grana poslovanja i dalje beleži permanentan rast, kako u samoj potražnji tako i u prosečnoj ceni radnog sata. Uprkos strahovima od svetskog ekonomskog usporavanja, 46 odsto ispitanika globalnog istraživanja zabeležilo je porast tražnje za njihovim uslugama. Peto izdanje izveštaja fintek kompanije za digitalna plaćanja „Pejoner” obuhvatilo je više od 2.000 frilensera iz više od 122 države, među kojima se nalaze i zemlje Balkana. Kada je reč o Srbiji, podaci se generalno podudaraju sa ostatkom sveta, uz neka manja odstupanja.
Tako je situacija sa vodećim tehničkim uslugama koje nude frilenseri u regionu – kao što su veb i grafički dizajn, programiranje, multimedijalna produkcija i IT usluge – u velikoj meri podudarna sa stanjem u Srbiji, gde je čak 41,2 odsto ispitanika navelo veb i grafički dizajn kao primarno polje rada.
Takođe, pozitivno je i to da je veći deo regiona jugoistočne Evrope u prethodnom periodu zabeležio rast cene sata (37 procenata ispitanika) u poređenju sa delom regiona koji je zabeležio pad cene sata (10 odsto anketiranih). Sa druge strane, iako su mnogi frilenseri pribegli povećanju cene rada, još postoji razlika u platama među polovima. Globalno istraživanje je pokazalo da žene frilenseri zarađuju u proseku 22 dolara po satu, dok muškarci 24, što predstavlja blago poboljšanje u odnosu na prošlu godinu.
U Srbiji je prosečna cena radnog sata za muškarce frilensere 20,88 dolara, što je približno proseku u ostalim regionima, ali zato žene i dalje znatno zaostaju na ovom polju, pa je njihova zarada 18 dolara, što je niže i od žena frilensera u ostalim regionima (22 dolara). Pored ovoga, žene imaju i osam odsto manje šanse da povećaju svoju zaradu, u odnosu na muškarce čiji prihodi rastu brže tokom vremena nego kod ženskih frilensera.
Kao odgovor na rastuće troškove života, 55 procenata ispitanika širom sveta uzelo je dodatni angažman, a 32 odsto je proširilo bazu klijenata na nove zemlje. Primera radi, 59 procenata ispitanika u Srbiji navelo je da isključivo radi kao frilenser ili ima svoj biznis, dok 41 odsto radi i u kompaniji. Situacija u susednim zemljama je nešto drugačija, pa tako u Severnoj Makedoniji 33 procenta ispitanika posluje isključivo kao frilenser, a u BiH 40.
Gledajući samo Srbiju, 76,5 odsto anketiranih reklo je da je zadržalo isti nivo cena, dok je 80 procenata ispitanika u Bosni i Hercegovini navelo da je povećalo svoje cene. Zanimljiv je i podatak da je 47 odsto njih u jugoistočnoj Evropi mlađe od 35 godina, što je manji procenat nego u svim drugim regionima.
Iako je potražnja za frilenserima sve veća, značajan deo njih, čak 65 odsto u jugoistočnoj Evropi, radi 30 ili manje sati nedeljno, dok u Srbiji 29 procenata radi više od 30 sati, što je jasan pokazatelj da su frilenseri veoma zadovoljni ravnotežom između poslovnog i privatnog života i da uspevaju da zarade dovoljno novca bez obzira na to što rade manje od zaposlenih.
Posle svega, jasno je da frilenseri ostaju veoma atraktivna opcija za kompanije, nudeći jedinstven nivo fleksibilnosti u upravljanju finansijskim pritiscima iz okruženja.