Dug put Mađarske do EU fondova
Церемонија подизања заставе испред парламента у Будимпшети Фото EPA/EFE Noemi Bruzek
Specijalno za „Politiku”
Budimpešta – Evropska unija još uskraćuje Mađarskoj pravo na korišćenje nekoliko milijardi evra sredstava iz zajedničkog EU budžeta, jer je zabrinuta za vladavinu prava u toj zemlji. Još, međutim, nije sasvim jasno da li je mađarska vlada voljna da ispoštuje svaki od zahteva zvaničnog Brisela. Dok nadležni ministar Tibor Navračić tvrdi da su tražene promene pri kraju i veruje da će Mađarska uskoro dobiti budžetska sredstva koja joj pripadaju, u Briselu nema naznaka da bi se tako nešto moglo dogoditi.
Mađarska praktično mora da promeni mnoge segmente svoje unutrašnje politike kako bi ih dovela u sklad sa briselskim kriterijumima vladavine prava. U suprotnom, EU će na neodređeno vreme zamrznuti sredstva na koja bi ta država inače imala pravo.
Portal „Indeks” veruje da je još dug put do pristizanja novca iz fondova EU u mađarski budžet. Poznavaoci situacije u Briselu koji kažu da Mađari osim vladavini prava moraju da se posvete izmeni i drugih oblasti, kao što su akademska nezavisnost ili određeni delovi zakona o zaštiti dece. EU je ukupno zamrzla preko 21 milijardu evra sredstava na koja bi Mađarska imala pravo između 2021–2027.
Prema očekivanju Brisela, vlada Mađarske će morati najpre da pristupi promenama u 17 oblasti, ako želi novac iz EU fondova u svom budžetu. Reč je, pored ostalog, o osnivanju agencije za borbu protiv korupcije, jačanju antikorupcijskog okvira, većoj transparentnosti u korišćenju fondova EU i izmenama propisa u oblasti javnih nabavki. Od mađarske vlade se posebno zahteva da uspostavi saradnju sa OLAF-om – Evropskom kancelarijom za borbu protiv finansijskih prevara, imajući u vidu da je nekoliko uticajnih pojedinaca već osumnjičeno za finansijske malverzacije, ali da zvanična Budimpešta ne daje zeleno svetlo za sprovođenje istrage protiv njih.
EU je definisala ovih 17 mera još 18. septembra 2022. godine, ali je lista zahteva u međuvremenu povećana na 27 stavki. Evropsku komisiju sada najviše brine pitanje nezavisnosti pravosuđa, zbog čega je blokirano skoro 98 odsto svih kohezionih fondova. Peter Hek, šef katedre na Pravnom fakultetu državnog Univerziteta ELTE, kaže da bi vlada trebalo da uključi i predloge Nacionalnog saveta pravosuđa i organizacija civilnog društva, poput mađarskog ogranka Amnesti internešenela. On takođe smatra i da Ustavni sud nije nezavisno telo. Pri tome navodi primer sadašnjeg glavnog tužioca Petera Polta, za koga kaže da je proveo sedam godina u vladajućoj stranci Fides. Mađarska opozicija i EU ranije su kritikovale Poltovo imenovanje na tu funkciju zbog sukoba interesa.
Evropska komisija pokrenula je tzv. mehanizam vladavine prava protiv Mađarske odmah nakon prošlogodišnjih parlamentarnih izbora. Ministar regionalnog razvoja Navračić, koji je zadužen da vodi pregovore sa EU, u početku je bio optimista, ali se ispostavilo da rešenje problema još nije na vidiku.
Krajem 2022. godine postignut je sporazum o partnerstvu između vlade u Budimpešti i Brisela. U međuvremenu, Evropski savet je suspendovao 55 odsto operativnih projekata, odnosno 6,3 milijarde koje su bile namenjene Mađarskoj, zbog „neispunjavanja horizontalnih kriterijuma podobnosti”. Uslovi su se odnosili pre svega na sprovođenje reforme pravosuđa kojom se rešava politički sukob interesa u javnim fondacijama univerziteta i izmene i dopune nekoliko zakona koji nisu u skladu sa Poveljom EU o osnovnim pravima.
Tibor Navračić je održao nekoliko sastanaka u Briselu i više puta izjavljivao da će Mađarska ispuniti uslove do predviđenog roka, ali se to nije dogodilo. U svojoj poslednjoj izjavi, Navračić je rekao da će na osnovu procene komisije, Evropski savet „ili zatvoriti ili produžiti” proceduru vladavine prava. Portal „Portfolio” je obavešten da će se skoro sigurno Evropski savet odlučiti za drugu opciju, što znači da potpuna obustava plaćanja neće biti uklonjena.
Jedno od pitanja posebno značajnih za Brisel jeste da li mađarska vlada ispunjava odgovarajuće uslove u oblasti akademskih sloboda, što će se uskoro ponovo naći na dnevnom redu Evropske komisije. Tu se pre svega misli na zahtev da „Erazmus” programima ne upravljaju osobe koje su u sukobu interesa, odnosno da se osigura da državni službenici ne budu članovi upravnih odbora univerzitetskih fondacija. Ništa manje značajna za Brisel nisu ni pitanja prava LGBT osoba i migranata.
Dragan Jakovljević