Finska postala 31. članica NATO-a

Milenko Pešić

05. 04. 2023. 09:18

Шеф дипломатије Пека Хависто у присуству генералног секретара Јенса Столтенберга предаје америчком државном секретару Ентонију Блинкену документ о приступању Финске НАТО-у (Бета-АП/Johanna Geron)

Dogodilo se ono što je do pre nekoliko godina bilo gotovo nezamislivo. Finska je i formalno postala 31. članica NATO-a. Simbolično, na svoju 74. godišnjicu, Severnoatlantska alijansa je gotovo udvostručila dužinu granice s Rusijom.

Ulazak Finske u NATO nije usmeren ni protiv jedne zemlje, izjavio je juče predsednik Finske Sauli Ninisto u saopštenju povodom pristupanja svoje zemlje alijansi: „Era vojnog nesvrstavanja u našoj istoriji je završena. Počinje novo doba.”

Moskva je juče poručila da se ovim činom situacija pogoršava i da je širenje NATO-a napad na bezbednost i nacionalne interese Rusije.

„Pažljivo ćemo pratiti dešavanja u Finskoj i videti kako će severnoatlantski blok koristiti teritoriju Finske u vezi s razmeštanjem oružja, sistema i infrastrukture u blizini naše granice, potencijalno predstavljajući pretnju za nas”, rekao je Peskov i dodao da će mere biti preduzimane u skladu s tim.

Prema njegovim rečima, situacija oko Finske je suštinski različita od situacije u Ukrajini: „Prvo, Finska nikad nije bila antiruska i nismo imali nikakvih sporova sa Finskom.”

Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg rekao je juče da alijansa neće rasporediti trupe u Finskoj bez pristanka te zemlje.

Predsednik Ninisto obećao je da Finska neće menjati temelje ili ciljeve svoje spoljne i bezbednosne politike ulaskom u NATO i da i dalje ostaje stabilna i predvidljiva nordijska zemlja koja teži mirnom rešavanju sporova.

Najznačajniji doprinos Finske zajedničkom odvraćanju i odbrani NATO-a biće u obezbeđivanju i odbrani naše sopstvene teritorije, izjavio je predsednik Ninisto, ubrzo nakon što je šef diplomatije Peka Havisto juče u Briselu predao američkom državnom sekretaru Entoniju Blinkenu dokument o pristupanju te zemlje Severnoatlantskoj alijansi.

Ninisto je istakao da će biti nastavljena bliska saradnja na izgradnji zajedničke bezbednosti širom nordijskog regiona. Predsednik Finske dodao je i da će ta zemlja intenzivno raditi na tome da osigura članstvo Švedske u alijansi.

Poželevši dobrodošlicu Finskoj u vojni savez, generalni sekretar NATO-a je juče rekao: „Finska sada ima najjače prijatelje i saveznike na svetu. Predsednik Putin je hteo da zalupi vrata NATO-a. Sada smo pokazali svetu da nije uspeo, da agresija i zastrašivanje ne funkcionišu. Umesto manje NATO-a, postigao je suprotno – više NATO-a. A naša vrata ostaju čvrsto otvorena.”

Samo dva dana posle završetka parlamentarnih izbora, na kojima je premijerka Sana Marin sa svojim Socijaldemokratama najverovatnije izgubila vlast, Finska je završila proces napuštanja vojne neutralnosti. Bio je to najbrži verifikacioni proces u istoriji NATO-a – završen je za manje od godinu dana.

Sve tri glavne stranke – opoziciona Nacionalna koaliciona partija desnog centra Petera Orpa, koja je ostvarila tesnu pobedu, Socijaldemokrate levog centra i desna populistička partija Pravi Finci – podržavale su ulazak zemlje u NATO.

„Verovatna promena vlade u Helsinkiju, nakon nedeljnih izbora, neće promeniti kurs Finske prema alijansi”, izjavila je Mina Alander, ekspert za bezbednost sa Finskog instituta za međunarodne poslove, u razgovoru za medijsku kuću Redakciona mreža Nemačke.

Iako se očekivalo da će zajedno stati pod „kišobran NATO-a”, Finska je na tom ubrzanom putu pretekla Švedsku. Obe nordijske države, koje imaju bliske kulturne, ekonomske i političke veze, zajednički su podnele zahtev za članstvo u NATO-u u maju 2022 godine.

Da li je američki predsednik Džozef Bajden bio u pravu kad je ruskom lideru nedavno poručio: „Mislio je da će dobiti finlandizaciju NATO-a, umesto toga, dobio je natoizaciju Finske”?

Povodom pristupanja Helsinkija alijansi „Njujork tajms” piše da to predstavlja strateški poraz za ruskog predsednika Vladimira Putina, koji je blokiranje širenja NATO-a učinio jednim od svojih ciljeva. Podstaknut ratom u Ukrajini  ulazak Finske u zapadni odbrambeni savez predstavlja veliki plus za alijansu. Nije samo granica NATO-a s Rusijom sada povećana za više od 1.340 kilometara, već je, kako ocenjuje ovaj njujorški dnevnik, savez dobio pristup jakoj vojsci s dubokom istorijom suprotstavljanja većem susedu.

Nema sumnje da je alijansa dobila ozbiljno pojačanje. Finska nikad nije ukinula služenje vojnog roka za muškarce i ima 24.000 aktivnih vojnika i više od 900.000 obučenih rezervista. U slučaju potrebe za odbranom, snage kopnene vojske, mornarice i avijacije mogle bi da se povećaju na 280.000 žena i muškaraca. Osim toga, Finska već izdvaja dva odsto BDP-a za odbranu, što je preporuka NATO-a.

Ruski ministar odbrane Sergej Šojgu juče je na sastanku rukovodstva oružanih snaga rekao da pristupanje Finske NATO-u stvara rizik od znatnog širenja sukoba.

Širenje NATO-a primorava Rusiju da preduzme kontramere kako bi osigurala sopstvenu bezbednost i u taktičkom i strateškom smislu, izjavio je juče portparol Kremlja Dmitrij Peskov. Kako je precizirao, kontramere će biti onakve kakve Rusija bude smatrala neophodnim.

„Pažljivo ćemo pratiti šta će se dešavati u Finskoj, kako će severnoatlantski blok koristiti teritoriju Finske u smislu raspoređivanja oružja, sistema, infrastrukture koja će biti blizu naših granica i koja će nas potencijalno ugrožavati. U zavisnosti od toga ćemo i donositi mere. Naša vojska će vas o svemu blagovremeno obavestiti”, dodao je portparol Kremlja.

 

 

 

ANTRFILE

 

 

Bajden pozvao Mađarsku i Tursku da ratifikuju prijavu Švedske

Predsednik SAD Džozef Bajden pozdravio je jučerašnje pristupanje Finske NATO-u i pozvao Tursku i Mađarsku da završe proces ratifikacije kako bi se Švedska bez odlaganja pridružila tom vojnom savezu.

„Iščekujem da što pre pozdravim Švedsku kao članicu NATO-a”, naveo je Bajden u saopštenju, preneo je Rojters.