Vre­me Avra­mo­vih (ne)spo­ra­zu­ma

Boško Jakšić

06. 04. 2023. 10:27

(EPA-EFE/ Atef Safadi)

Avra­mo­va po­ro­di­ca je 2022. pro­sla­vi­la pr­vi ro­đen­dan, ali je dru­go oku­plja­nje še­fo­va di­plo­ma­ti­ja SAD, Izra­e­la i če­ti­ri arap­ske dr­ža­ve s ko­ji­ma ima di­plo­mat­ske od­no­se ot­ka­za­no zbog ra­stu­ćih ten­zi­ja na Bli­skom is­to­ku.

Pro­šlo­go­di­šnji sa­mit odr­žan je u mar­tu, u po­zna­toj izra­el­skoj pu­sti­nji na ini­ci­ja­ti­vu ta­da­šnjeg še­fa izra­el­ske di­plo­ma­ti­je Ja­i­ra La­pi­da, i ta­da je do­go­vo­re­no da će se Fo­rum „Ne­gev” sa­sta­ja­ti sva­ke go­di­ne u pu­sti­nja­ma ze­ma­lja pot­pi­sni­ca.

Pri­pre­me sa „Ne­gev 2” u ma­ro­kan­skom de­lu Sa­ha­re uve­li­ko su bi­le u to­ku, a odr­žan je niz sa­sta­na­ka ra­znih rad­nih gru­pa i ko­mi­te­ta na ko­ji­ma se ras­pra­vlja­lo o na­či­ni­ma una­pre­đe­nja sa­rad­nje u obla­sti ener­ge­ti­ke, re­gi­o­nal­ne bez­bed­no­sti, voj­ske, tu­ri­zma, hra­ne, ras­po­de­le vo­da, obra­zo­va­nja i zdrav­stva. Pod­ne­to je mno­štvo pro­je­ka­ta.

Sve su to ak­tiv­no­sti pred­vi­đe­ne tzv. Avra­mo­vim spo­ra­zu­mi­ma o nor­ma­li­za­ci­ji od­no­sa s Izra­e­lom, ko­je su kra­jem 2020, uz po­sre­do­va­nje ta­da­šnje ad­mi­ni­stra­ci­je Do­nal­da Tram­pa, sklo­pi­li Ba­hre­in, Ma­ro­ko, Su­dan i Uje­di­nje­ni Arap­ski Emi­ra­ti. Ti­me su se pri­dru­ži­li Egip­tu i Jor­da­nu, pr­vim arap­skim ze­mlja­ma ko­je su us­po­sta­vi­le di­plo­mat­ske od­no­se s je­vrej­skom dr­ža­vom.

Sve arap­ske pot­pi­sni­ce, sem Su­da­na, za krat­ko vre­me su pro­fi­ti­ra­le skla­pa­ju­ći niz spo­ra­zu­ma s Izra­e­lom. Emi­ra­ti su pot­pi­sa­li spo­ra­zum o slo­bod­noj tr­go­vi­ni, ko­ji je za krat­ko vre­me omo­gu­ćio da me­đu­sob­na raz­me­na do­stig­ne dve mi­li­jar­de do­la­ra, uz am­bi­ci­ju da se po­ve­ća na de­set mi­li­jar­di.

Ka­ko go­to­vo 700.000 izra­el­skih Je­vre­ja se­far­da vo­di po­re­klo iz Ma­ro­ka, i Ra­bat je, upr­kos ot­po­ru isla­mi­stič­ke opo­zi­ci­je, kre­nuo da sna­žno raz­vi­ja sa­rad­nju s Izra­e­lom, gde ku­pu­je sa­vre­me­ne dro­no­ve, voj­nu i opre­mu za saj­ber-bez­bed­nost.

Ma­ro­ko je od Tram­pa na­gra­đen ta­ko što su SAD pri­zna­le nje­gov su­ve­re­ni­tet nad spor­nom te­ri­to­ri­jom za­pad­ne Sa­ha­re, gde po­kret Po­li­sa­rio go­di­na­ma vo­di oru­ža­nu bor­bu za ne­za­vi­snost. Po­sma­tra­či, me­đu­tim, upo­zo­ra­va­ju na tr­ku u na­o­ru­ža­va­nju s ar­hi­ri­va­lom, Al­ži­rom, ko­ji po­dr­ža­va Po­li­sa­rio, a di­plo­mat­ske od­no­se s Ra­ba­tom pre­ki­nuo je po­sle nor­ma­li­za­ci­je s Izra­e­lom, ko­ju je na­zvao ne­pri­ja­telj­skim či­nom.

Iako su u ostat­ku arap­skog sve­ta op­tu­ži­va­ne da su pri­hva­ta­njem Tram­po­ve agen­de mar­gi­na­li­zo­va­le pa­le­stin­sko pi­ta­nje, pot­pi­sni­ce Avra­mo­vih spo­ra­zu­ma po­ku­ša­va­ju da ba­lan­si­ra­ju u jav­no­sti ne­po­pu­lar­nu sa­rad­nju s Izra­e­lom i po­dr­šku Pa­le­stin­ci­ma, iza ko­je sto­ji „arap­ska uli­ca”.

Po­ka­za­lo se da je to go­to­vo ne­mo­gu­će u vre­me kad Izra­e­lom upra­vlja kraj­nja de­sni­ca, ko­ja se otvo­re­no pro­ti­vi pre­go­vo­ri­ma s Pa­le­stin­ci­ma, po­dr­ža­va na­sta­vak je­vrej­ske ko­lo­ni­za­ci­je oku­pi­ra­ne Za­pad­ne oba­le zah­te­va­ju­ći anek­si­ju te­ri­to­ri­je na ko­joj bi tre­ba­lo da na­sta­ne ne­za­vi­sna pa­le­stin­ska dr­ža­va i ne­gi­ra arap­sko-mu­sli­man­ski ka­rak­ter is­toč­nog Je­ru­sa­li­ma.

I pre ne­go što je sa­mit ot­ka­zan, Jor­dan je zbog na­si­lja nad Pa­le­stin­ci­ma od­u­stao, dok je Su­dan po­ru­čio da je pre­za­u­zet unu­tra­šnjim problemima.

„Pa­le­stin­ski na­rod ne po­sto­ji”, iz­ja­vio je ne­dav­no izra­el­ski mi­ni­star fi­nan­si­ja Be­za­zel Smo­trih iz kraj­nje na­ci­o­na­li­stič­ke stran­ke Re­li­gi­o­znog ci­o­ni­zma.

Pro­a­me­rič­kim arap­skim re­ži­mi­ma to je pre­vi­še, jer stra­hu­ju od ot­po­ra jav­no­sti, ko­ja i po­sle če­ti­ri izra­el­sko-arap­ska ra­ta sma­tra Izra­el agre­so­rom ko­ji te­ro­ri­še pa­le­stin­ski na­rod. Čak se i onaj deo jav­no­sti ko­ji po­dr­ža­va nor­ma­li­za­ci­ju pro­ti­vi sa­rad­nji s Izra­e­lom uko­li­ko ona ugro­ža­va „pa­le­stin­sku stvar”.

„Ne­za­mi­sli­vo je bi­ti pot­pi­snik mi­rov­nog spo­ra­zu­ma sa stra­nom ko­ja sa­nja da osvo­ji va­šu ze­mlju... ne sme­mo da na­sta­vi­mo da se osla­nja­mo na gas i vo­du ko­je Izra­el kra­de od Pa­le­sti­na­ca”, pi­sao je kra­jem mar­ta ugled­ni jor­dan­ski no­vi­nar Mu­ha­med Abu Tir.

Upra­vo to na­me­će pi­ta­nje ko­li­ko na­si­lje na Za­pad­noj oba­li i u Je­ru­sa­li­mu ugro­ža­va Avra­mo­ve spo­ra­zu­me. Oči­to ozbilj­no, pa su SAD i Ma­ro­ko za­jed­nič­ki pro­ce­ni­li da je bo­lje da ot­ka­žu „Ne­gev 2”.

Izra­el­ski zva­nič­ni­ci za sa­da ni­su pre­vi­še za­bri­nu­ti zbog sla­blje­nja te­me­lja spo­ra­zu­ma, ko­je je vla­da pre­mi­je­ra Ben­ja­mi­na Ne­ta­ni­ja­hua pro­gla­si­la za svoj ka­pi­tal­ni di­plo­mat­ski uspeh. U Je­ru­sa­li­mu mno­go ve­će bri­ge iza­zi­va ma­sov­ni ot­por spor­noj re­for­mi pra­vo­su­đa, iako se re­gi­stru­je da je Abu Da­bi, gde je nor­ma­li­za­ci­ja s Izra­e­lom bra­nje­na ar­gu­men­tom da je ta­ko iz­beg­nu­ta anek­si­ja Za­pad­ne oba­le, u po­sled­nje vre­me po­stao glav­ni po­li­tič­ki pa­tron Pa­le­sti­na­ca.

Emi­ra­ti su, za­jed­no s Pa­le­stin­ci­ma, spon­zo­ri­sa­li tri re­zo­lu­ci­je Sa­ve­ta bez­bed­no­sti u ko­ji­ma se tra­ži osu­da Izra­e­la, a zva­nič­ni­ci iz Emi­ra­ta me­se­ci­ma su po­ku­ša­va­li da ube­de pre­mi­je­ra Ne­ta­ni­ja­hua da smi­ri pa­le­stin­ski front, jer bi na­si­lje la­ko mo­glo da se pre­li­je ka Egip­tu i Jor­da­nu.

Spo­ra­zum o ob­no­vi di­plo­mat­skih od­no­sa Ri­ja­da s Te­he­ra­nom i oče­ki­va­ni sko­ri po­vra­tak Si­ri­je u Arap­sku li­gu fak­tič­ki ozna­ča­va­ju kraj arap­ske ko­a­li­ci­je pro­tiv Ira­na. Izra­el to­ne u izo­la­ci­ju, ko­ju Avra­mo­vi spo­ra­zu­mi ne mo­gu da spre­če. „Izra­el krat­ko­roč­no na­sta­vlja da bu­de po­sma­trač na par­ti­ju na ko­ji ni­je po­zvan”, pi­še ko­men­ta­tor „Ha­a­re­ca” Cvi Ba­rel.