Kada će Švedska sazreti za NATO
(EPA-EFE/Jessica Gow)
U Stokholmu ne gube nadu, pošto su se Turska i Mađarska, koje se još protive švedskom ulasku, našle pod pritiskom Vašingtona jer zbog rata u Ukrajini želi da što više pomeri granice alijanse na istok, ka Rusiji
Švedska je ostala na listi čekanja, dok je Finska otvorila kapije NATO-a, iako su dve skandinavske zemlje u isto vreme, u maju prošle godine, podnele molbe da zajedno uđu u alijansu. U Stokholmu se nadaju da će Ankara i Budimpešta, koje se za sada tome protive, ipak podići rampu do jula, kada se u Vilnjusu održava sastanak vrha vojnog saveza. Ove dve protivnice prijema Švedske već su se našle pod pritiskom vodećih zemalja NATO-a, pre svega Amerike.
Posle ruske vojne intervencije u Ukrajini, Stokholm i Helsinki su se našli pod pritiskom NATO-a da prekinu višedecenijsku neutralnost, kako bi se produžila istočna granica prema Moskvi. U Švedskoj i Finskoj te odluke su doneli bez raspisivanja referenduma, pošto se očigledno strahovalo kako će na to reagovati građani. Slučajno ili ne, liderka socijaldemokrata i premijerka Sana Marin uvela je Finsku u NATO, ali je pre tri dana izgleda izgubila većinu na parlamentarnim izborima i neće moći da formira novu vladu.
„Ambicija Stokholma je da postane član NATO-a na sledećem samitu, koji se u julu održava u Litvaniji. To pitanje je od velikog značaja za Švedsku. Nema razloga da Turska i Mađarska i dalje odlažu ratifikaciju našeg prijema u alijansu”, prenosi istanbulski „Sabah” izjavu švedskog ministra spoljnih poslova Tobijasa Bilstroma datu posle prijema Finske u NATO.
Ankara traži od Stokholma da zaoštri stav prema teroristima koji su pobegli iz Anadolije i našli utočište u Skandinaviji. Reč je o 120 ekstremista pripadnika zabranjene Radničke partije Kurdistana (PKK) i sledbenika imama Fetulaha Gulena, koji su 2015. godine pokušali da izvedu državni udar u Ankari. Odnosi između dve zemlje još više su se zaoštrili posle paljenja Kurana ispred turske ambasade u Stokholmu kao i davanja dozvole da „kurdski teroristi” održe demonstracije, koje su podržali i neki švedski levičari. U međuvremenu, vlada je pokrenula postupak za donošenje zakona koji će joj omogućiti da zaoštri stav u borbi protiv terorizma.
U Ankari kažu da Turska nije zatvorila vrata za ulazak Švedske u NATO ukoliko ona povuče neophodne korake.
„Mi nismo protiv proširenja NATO-a, ali Stokholm mora da zaoštri stav protiv terorista”, objašnjavaju u kabinetu predsednika Redžepa Tajipa Erdogana. To pitanje sigurno se neće naći na dnevnom redu pre parlamentarnih i predsedničkih izbora koji se održavaju 14. maja, pošto Erdogan svojim čvrstim stavom protiv „kurdskih terorista” iznova pokušava da privuče glasove radikalnih nacionalista, kojih u Turskoj nije malo. U diplomatskim krugovima se procenjuje da će posle izbora Ankara podići rampu za prijem Švedske bez obzira na to ko pobedi na izborima.
U američkom kongresu prete da će blokirati prodaju 40 aviona F-16 Turskoj ukoliko ne da „zeleno svetlo” za prijem Švedske u vojni savez. Iz Ankare poručuju da će u tom slučaju naći rešenje „na drugoj strani”, kao što su to pre pet godina uradili kupujući ruske sisteme S-400, pošto nisu mogli da dobiju američke rakete „patriot”. Pozivajući se na svoje izvore, lokalni mediji otkrivaju da bi ovog puta Turska mogla od Rusije da kupi borbene avione Su-57, što bi, ako se obistini, još više poremetilo odnose između Ankare i Vašingtona.
Stokholm će, međutim, na putu do članstva u NATO-u morati da ukloni još jednu prepreku – Mađarsku. „Švedska godinama zloupotrebljava svoj politički uticaj i zauzima neprijateljski stav prema vladi u Budimpešti, koju optužuje da ne poštuje vladavinu prava. To našoj zemlji nanosi veliku štetu”, objašnjavaju u mađarskoj vladi i traže da Stokholm promeni stav ukoliko Švedska želi da postane 32. članica NATO-a.