Svaki treći kupac žrtva prevare

Jelica Antelj

06. 04. 2023. 17:00

(Pixabay)

Vest da su na internet tržištu dijetetskih suplemenata u Srbiji identifikovane 92 stranice sa više od 6.700 oglasa preko kojih se prodaju dodaci ishrani koji nisu registrovani u bazi podataka Ministarstva zdravlja, ukazala je na još jedan veliki problem na tržištu Srbije. Istraživanja pokazuju da je svaki treći kupac suplemenata preko interneta prevaren, jer ovakvi proizvodi često nastaju u improvizovanim laboratorijama i ne samo da nemaju aktivne supstance, nego mogu biti i štetni po zdravlje. Kupovinom neregistrovanih proizvoda, bilo u nelegalnim radnjama ili preko interneta, od fizičkih lica ili neregistrovanih prodavaca, korisnici rizikuju da kupe nebezbedne, nekontrolisane, pa čak i dijetetske suplemente sa nedozvoljenim supstancama, čime mogu ozbiljno da ugroze svoje zdravlje.

Osim zdravstvenog rizika tu je i problem nelojalne konkurencije, jer je na ovaj način budžet države oštećen za više stotina miliona dinara zbog neplaćenog poreza.

Prema podacima Privredne komore Srbije u apotekama tokom 2022. prodato je dijetetskih suplementa za 290 miliona evra. To je rast od oko 11 odsto u odnosu na 2021. U poređenju sa, na primer, 2018. godinom, u pitanju je skok od čak 95 procenata. U apotekama je 2022. prodato 47,2 miliona pakovanja dijetetskih suplemenata, a to je rast od 44 odsto u odnosu na 2018.

Prof. dr Radan Stojanović, klinički farmakolog, rekao je za „Politiku” da internet i društvene mreže nisu mesto na kojem se mogu dobiti validne informacije o lekovima, pa ni suplementima.

– Očigledno nema dovoljno kontrole, a na društvenim mrežama o lekovima govore osobe koje nisu toliko stručne. Nedostaje edukacija, a građanima savetujem da informacije o lekovima i suplementima traže ili od lekara ili od farmaceuta – naglasio je Stojanović.

U Privrednoj komori Srbije je održan skup „Problem nelegalnog prometa dijetetskih suplemenata” na kojem je ukazano na probleme nelegalnog internet tržišta ovih proizvoda. Dozvolu za promet u našoj zemlji ima više od 9.500 proizvoda ove vrste, od kojih je 29 odsto napravljeno kod nas. Prema rečima Mirjane Vučićević, sekretarke Udruženja za farmaciju i medicinsku delatnost PKS, problem nelegalnog prometa dijetetskih suplemenata zahteva posebnu pažnju i stalnu edukaciju opšte javnosti.

– Kupovinom suplemenata koji nisu upisani u bazu podataka Ministarstva zdravlja korisnici rizikuju da pazare nebezbedne i nekontrolisane proizvode koji mogu da im ugroze zdravlje – navela je Vučićevićeva. Podsetila je na to da dodatak ishrani može da bude u prometu samo ako je upisan u bazu podatka Ministarstva zdravlja.