Ko želi da razbije gruzijski san

Biljana Mitrinović Rašević

11. 04. 2023. 19:30

(EPA-EFE/ZURAB KURTSIKIDZE)

U Gruziji su opet obnovljeni protesti. Nekoliko stotina pristalica opozicione partije Ujedinjeni nacionalni pokret ispred zgrade parlamenta u centru Tbilisija u nedelju je pozivalo vladu da primeni 12 preporuka Evropske unije, neophodnih za dobijanje statusa kandidata. Učesnici skupa, sa zastavama Gruzije i EU, insistirali su na evroatlantskom kursu zemlje i optuživali vlast da pokušava da promeni smer spoljne politike u korist bližih odnosa s Rusijom.

Demonstranti, koji kritikuju vladajuću partiju Gruzijski san da je pod uticajem Moskve, traže puštanje na slobodu bivšeg predsednika Mihaila Sakašvilija i Nikija Gvaramija, direktora televizije Mtavari Arhi, koje smatraju političkim zatvorenicima. Iako su ovi protesti po masovnosti i intenzitetu daleko od nedavnih masovnih i nasilnih demonstracija povodom pokušaja usvajanja zakona o stranim agentima, koji već važe za pokušaj novog Majdana – u Gruziji se očekuje „vruće proleće”.

Nedavno, prilikom posete Minsku, šef ruske Spoljne obaveštajne službe Sergej Nariškin jasno je rekao da Zapad prisiljava Gruziju da uđe u vojni sukob s Rusijom, ubeđujući je da je sada povoljan trenutak da povrati kontrolu nad Abhazijom i Južnom Osetijom. U okviru tih pritisaka je i onaj da Tbilisi stane na stranu Kijeva, što izbegava već duže od godinu dana. Međutim, podela vlasti u Gruziji je takva da predsednica Salome Zurabišvili podržava Ukrajinu, dok vlada nastoji da ostane samo na nivou pružanja humanitarne pomoći Ukrajincima.

Pošto je vlada nespremno dočekala nasilne proteste zbog zakona o stranim agentima, pod velikim pritiskom SAD i njihove predsednice koja je najavila veto na zakon – brzo ga je povukla i odmah pustila uhapšene demonstrante. Ubrzo je usledio i potez SAD: Stejt department je uveo sankcije četvorici visokorangiranih gruzijskih sudija optužujući ih za korupciju, što je izazvalo neuobičajeno jedinstveno protivljenje visokorangiranih političara u Tbilisiju. Preciznije, SAD su uvele vizna ograničenja za četvoricu sudija Visokog saveta sudstva. Šef Stejt departmenta Entoni Blinken je prošle sedmice, prilikom uvođenja sankcija, rekao da su ovi pojedinci „zloupotrebili službeni položaj” i time „podrivali vladavinu prava i poverenje javnosti u gruzijsko pravosuđe”. Pod vizna ograničenja potpali su i njihovi najbliži srodnici.

Američka ambasadorka u Tbilisiju Keli Degnan navela je da korupcija i mešanje u pravosuđe ometaju evropsku integraciju Gruzije, a da SAD nastavljaju da podržavaju njene evropske težnje. Ambasadorka je u svojoj video-poruci naglasila da pristojne i profesionalne sudije u Gruziji treba da budu u stanju da deluju „bez pritisaka, pretnji i mešanja” i priznala da je republika zabeležila napredak u reformama pravosuđa. Trojica vodećih gruzijskih političara (lider vladajuće stranke, šef Ministarstva spoljnih poslova i potpredsednik parlamenta) odmah su u četvrtak uveče izneli oštre kritike tim povodom. Ministar spoljnih poslova Ilja Darčijašvili u pismu Blinkenu skrenuo je pažnju da su kazne javno objavljene „bez pružanja ikakvih dokaza”. Ministar spoljnih poslova podsetio je Blinkena na „najteže nasleđe” u pravosudnom sistemu iz perioda vladavine Mihaila Sakašvilija (2003–2012), kad je sud bio „odeljenje tužilaštva” i „karika u represivnoj mašini jedne autoritarne države”. Predsedavajući vladajućeg Gruzijskog sna Irakli Kobahidze bio je najoštriji i ponašanje Vašingtona nazvao je „nečuvenim”.

Ali i ovaj potez Vašingtona ima svoju predistoriju: u četvrtak uveče, odmah po objavljivanju sankcija gruzijskim sudijama, pojavile su se informacije koje su sugerisale da je prvi potez zapravo usledio iz Tbilisija. Naime, gruzijske vlasti nisu pustile u zemlju američkog stručnjaka Džejmsona Maršala Kominsa. Razlog je bila moguća umešanost gosta u organizaciju nereda 7. i 8. marta. Šef Službe državne bezbednosti Grigol Liluašvili rekao je da je ulazak odbijen „na osnovu konkretnih informacija iz visokoverodostojnih izvora”, dodajući da im se američka ambasada nakon toga nije obraćala. „Verovatno i sama ambasada zna razloge odbijanja”, zaključio je Liluašvili.

Gruzijska štampa je izvestila da se Amerikanac navodno sastao s Georgijem Meladzeom, profesorom na jednom od gruzijskih univerziteta, a on je potom oformio studentski pokret koji je aktivno učestvovao u demonstracijama. Mediji prenose da je Komins savetovao Meladzea o organizovanju protesta, a vodio je i obuku te omladine.