Mini bankarska kriza pogurala cenu zlata
(Фото А. Васиљевић)
Prošle nedelje na svetskom tržištu zlato je premašilo vrednost od 2.000 dolara po unci. To se desilo nakon iznenadnog kolapsa dva američka regionalna zajmodavca, što je investitore navelo da razmišljaju da bi američka centralna banka mogla da zaustavi povećanje kamatnih stopa kako bi zaustavila rizik od gubitaka u globalnom bankarskom sistemu. Zlato je od pamtiveka sigurna imovina tako da nije ništa neobično da s prvim naznakama bilo kakve krize raste njegova cena.
Međutim, cene zlata su se povukle nakon što su američke vlasti pokrenule mere spasavanja, iako su do sada u prvom kvartalu porasle za oko 7,8 odsto. Naime, globalne akcije su ojačale nakon što su američke monetarne vlasti saopštile da će primeniti manje izazovan režim kamatnih stopa Federalnih rezervi (FED). Zlato, na koje se gleda kao na sigurno utočište, gubi vrednost kada investitori imaju apetit za rizičnijom imovinom.
„Mini bankarska kriza dovela je do znatnog pada prinosa i smanjenja očekivanja kamatnih stopa, što je podstaklo zlato na rast”, rekao je Krejg Erlam, viši analitičar tržišta u kompaniji „Oanda”.
Iz naše Narodne banke saopšteno je da je tokom proteklih dana cena zlata porasla za 5,83 odsto i kretala se u rasponu od 1.906 do 1.973 američka dolara po finoj unci zlata. Prema njihovim analitičarima na rast cene uticali su: povećana tražnja za zlatom kao aktivom sigurnog utočišta nakon vesti o kolapsu Banke Silicijumske doline, zatim oštar pad stopa prinosa i slabljenje vrednosti dolara, očekivanja da će FED ublažiti agresivno povećanje nivoa kamatnih stopa, kao i vest o padu cena akcija banke Kredit Svis, što je dodatno uticalo na povećanje cene fjučersa na isporuke zlata u aprilu na berzi, zbog straha od mogućnosti prelivanja bankarske krize na globalnu ekonomiju.
Međutim, cene zlata bi još rasle da nije bilo i mera ograničenja. Prema NBS na ograničenje rasta cene zlata uticali su obezbeđeni paket za spasavanje Frst republik bank, za koji su najveće banke u SAD pristale da izdvoje oko 30 milijardi dolara radi zaustavljanja deponenata koji su počeli da odlaze iz pojedinih banaka, što je pretilo da znatno uzdrma finansijski sistem SAD. Dž. P. Morgan, Bofa, Siti i Vels Fargo izdvojiće po pet milijardi dolara, dok će Goldman Saks i Morgan Stenli dati po 2,5 milijardi dolara. Iz centralne banke Švajcarske saopšteno je da će pomoći banci Kredi Svis ako bude potrebe, što je znatno uticalo na smanjenje tražnje za zlatom i drugim finansijskim instrumentima koji predstavljaju sigurno utočište, navedeno je iz NBS.