Evropski pčelari na udaru konkurencije

Ivana Albunović

19. 04. 2023. 17:00

(EPA-EFE/DUMITRU DORU)

Evropski profesionalni pčelari su na kolenima. Još jednom, klimatske promene su uticale na proizvodnju u 2022, zajedno sa rastućim cenama. Nekoliko važnih evropskih tržišta kao što su Mađarska, Španija i Italija prestalo je da funkcioniše.

Kako piše „Agropres”, povećane prodajne cene evropskih pčelara nisu konkurentne u borbi na tržištu sa medom iz Kine, Vijetnama i Indije. Tako bi EU mogla da izgubi trećinu svojih košnica u narednim godinama, što znači dalji uvoz. U tom kontekstu, objavljivanje studije od strane službi Evropske komisije, dokazivanje masovne prevare na uvezenim medovima kap je koja je prelila čašu.

Podsetimo, iako se već godinama o tome govori, nedavno je kao bomba odjeknula vest da je od 320 uzoraka dobijenih od nadležnih organa učesnica čak 147 (46 odsto) osumnjičeno da ne poštuje odredbe evropske direktive o medu.

– Situacija je zabrinjavajuća i potrebno nam je brzo rešenje. U svetlu tekuće revizije direktive o medu, evropski pčelari i njihove zadruge pozivaju na transparentno obeležavanje zemlje porekla, sa procentima u opadajućem redosledu, poboljšavajući bolju sledljivost i moderniji usaglašen evropski okvir za laboratorijsko ispitivanje meda – izjavio je Stanislav Jaš, predsedavajući Radne grupe COPA – COGECA. Pozvao je EK da čuje ovu poruku, a sve evropske pčelare putem društvenih mreža da ostavljaju svoje komentare, iskustva i da upozore na primere falsifikata iz svog okruženja.

Stručnjaci su i ranije upozoravali da zvanične metode koje se trenutno koriste nisu pogodne za otkrivanje svih prisutnih oblika prevare. Kako se navodi, jedno su dodaci šećernog sirupa, ali postoje i druge vrste falsifikovanja, kao što su nezreli medovi, lažne oznake ili dodavanje sredstava za bojenje. Zbog toga bi prevare mogle biti još masovnije.

Istovremeno potrebno je i potrošače što češće edukovati o karakteristikama ove zdrave namirnice. Portal navodi da postoje različite klasifikacije, a med se najčešće razlikuje u zavisnosti od biljke s koje su pčele skupljale nektar. Tako imamo bagremov, lipov, livadski, med od suncokreta… Poreklo se utvrđuje na osnovu polena biljke koji se zadržava u medu, ali i na osnovu boje i ukusa. Recimo, lipov med je žućkast, sa primesama crvenkaste boje i miriše na lipov cvet. Med od suncokreta je žute boje, oštrijeg ukusa i brzo se kristalizuje, dok je livadski žućkastocrvene boje i najčešće je mešavina mirisa i ukusa brojnih livadskih trava s kojih su pčele skupljale nektar. Kada je u pitanju gustoća, što je med gušći i lepljiviji to je kvalitetniji.