Ko će da kontroliše rad tolikog broja stranaca
(Фото Н. Марјановић)
Pre 10 godina u Srbiji je bilo izdato oko 1.500 radnih dozvola za strance, a samo za prva dva meseca 2023. Nacionalna služba za zapošljavanje izdala je stranim državljanima više od 8.000 dozvola. Broj stranaca povećava se iz godine u godinu – u 2021. NSZ je izdala 25.000 dozvola za rad, a 2022. više od 35.000. Povećana tendencija u zapošljavanju stranaca jedan je od jasnih pokazatelja da se naša država suočava sa nedostatkom radne snage, zbog čega bi uskoro trebalo da budu uvedene zakonske novine u toj oblasti rada. Cilj je da se pojednostavi procedura u zapošljavanju stranaca, da poslodavci brže i lakše dolaze do radnika. Predstavnici sindikati u načelu pozdravljaju usvajanje izmene i dopune Zakona o zapošljavanju stranaca, ali pitaju da li će stranci moći da dobiju objedinjenu elektronsku radno-boravišnu dozvolu u roku od 15 dana, kako piše u predlogu zakona koji trenutno čeka na usvojenje.
Dragan Todorović, predsednik Saveza samostalnih sindikata Beograda, smatra da je to u praksi nemoguće, a i problem je šta činiti sa stranim radnicima ako se taj rok prekorači.
– Sam zakon nije sporan, posebno što u ovom trenutku imamo i veliki broj Rusa i Ukrajinaca koji su se ovde nastanili. Ali, ko će rad tolikog broja stranaca da kontroliše, posebno što ti ljudi imaju kulturološku i jezičku barijeru. To i te kako može da ostavi prostor za zloupotrebe, a država definitivno nema kapaciteta da to sve kontroliše – uveren je Todorović. Dodaje da ono što je zamišljeno zakonom može lako da se pretvori u suštu suprotnost.
– Kao što imamo slučaj sa preduzećem „Aerodrom ketering Beograd” gde je sa posla nezakonito otpušteno 40 naših radnika i dovedeno 60 stranih. Sada, posle mesec dana kada su i ti stranci shvatili gde su došli, ni oni nisu zadovoljni, pa će poslodavcu biti teško da ih zadrži na tim radnim mestima – podseća Todorović. Time se, kako navodi, u etar ponovo šalje loša slika da ćemo povlađivati „nekim lošim poslodavcima” zarad profita.
– Koja je onda poruka naše države: da ne stoji iza svojih radnika, iza njihovih prava? Ne treba ništa da im da, ali treba da se založi za poštovanje njihovih radnih prava – izričit je Todorović.
Ovim zakonom otvara se mogućnost da poslodavci budu ti koji će kreirati ono što im je potrebno za tržište rada, dok će država preuzeti ulogu servisa i pri tom neće moći sve da kontroliše, uveravaju u sindikatu. Tvrde i da inspektora nema dovoljno i da domaći poslodavci strance izrabljuju zahvaljujući njihovom nepoznavanju jezika i naših zakona.
– Ti stranci ovde često rade šest dana u sedmici, od 10 do 12 sati dnevno. Čak ni država ne spori da u ovom trenutku u Srbiji imamo 30.000 stranaca zvanično, a još 20 do 30 odsto više takvih je koji rade na crno, to jest nezvanično. Zamislite sutra kada bude nekoliko stotina hiljada radnika iz inostranstva došlo u Srbiju, koliko će biti ovih drugih – pita naš sagovornik. Ne veruje da će inspekcija rada sve postići, kako najavljuje, zahvaljujući dobroj organizaciji i radom vikendom.
– Ionako ih je malo. Imamo isti broj inspektora, a kad dođe veći broj stranaca to će biti problematično – dodaje on.