Kurti otima imovinu i provocira sukobe

Biljana Radomirović

28. 04. 2023. 22:00

Срби с транспарентом у Абрашком лугу (Фото Б. Радомировић)

Kosovska Mitrovica – Novim zakonom Albin Kurti želi da legalizuje i svoje takozvane vojne baze, policijske objekte i proglasi ih javnim interesom, s tim što ima u planu da otme, a samim tim i legalizuje i širi potez zemlje koji vodi do takvih objekata, upozorava za „Politiku” potpredsednik Srpske liste Slavko Simić. „Jedinstvo koje imamo sa našim narodom u nameri da sačuvamo ono što je naše biće jače od svake protivpravne namere Prištine, a jedinstven i miran otpor biće odgovor na svaki protivpravni i nasilni pokušaj Prištine da prisvaja tuđu zemlju”, kaže Simić uz zaključak da je „Priština uzurpirala srpsku zemlju, ali je nikada neće oduzeti i prisvojiti”.

Na ovaj način potpredsednik Srpske liste komentariše to što su privremene prištinske vlasti pokrenule proceduru za donošenje zakona o eksproprijaciji srpskog zemljišta na severu Kosmeta i potpuno zanemarile tužbe koje je pravni tim u ime oštećenih Srba uputio kosovskom pravosuđu. Ova mera mogla bi da prouzrokuje nove tenzije i sukob u tom delu Kosmeta. Naime od sredine prošle godine Priština na čelu sa premijerom privremenih institucija Albinom Kurtijem bespravno je oduzela više od deset hektara zemlje u Zubinom Potoku, u delu zvanom Brankovo brdo i nelegalno je proširila policijske baze u Brnjaku za potrebe specijalne jedinice kosovske policije – Rosu. U opštini Zvečan u decembru nelegalno je postavila punkt Rosu, koje sa dugim cevima danonoćno pretresaju vozila. Uz sve to početkom februara ove godine Priština je započela, pa prekinula radove na otetoj zemlji u opštini Leposavić, u selima Zaselje i Dren, planirajući da na 83 hektara izgradi policijsku, a prema mnogim tumačenjima i vojnu bazu.

Takođe, nadomak administrativnog prelaza Jarinje, u delu gde se do pre deset godina nalazio stari punkt, odnosno prelaz, prištinska privremena administracija nelegalno je na srpskoj zemlji podigla bazu specijalne jedinice kosovske policije uz utvrđenje od betonskih blokova, a zauzela je i brdo iznad policijske baze gde je nekada bila „mini-baza” francuskog Kfora, gde su postavljeni reflektori i nadzorne kamere. U planu Kurtija, koji otimačinu naziva „potrebama od javnog značaja”, jeste da izgradi i bazu u čisto albanskom selu Košutovu, u opštini Leposavić, gde se već nalazi heliodrom Kfora. Na tom mestu su se svojevremeno, odmah posle 1999. godine obučavali pripadnici OVK, odnosno ANA (Albanska nacionalna armija), koju je tadašnji šef Unmika na Kosmetu Mihael Štajner, zbog dizanja u vazduh nadvožnjaka u mestu Balaban, u opštini Zvečan 2003. godine, proglasio terorističkom.

Povodom zakona koji je u proceduri direktor Kancelarije za Kosovo i Metohiju Petar Petković u saopštenju koje je dostavljeno „Politici” istakao je da Priština „doslovno želi da legalizuje otimačinu zemlje na severu Kosova i da na njoj grade vojne i policijske baze”. Naveo je da „bukvalno bilo koji srpski objekat ili zemlju u koju Kurti uperi prst, vlasti u Prištini mogu proglasiti ’javnim interesom’ i na tom mestu graditi nelegalne policijske i vojne baze za svoje specijalne jedinice”.

Najnoviju odluku Kurtija oštro je osudio i Slavko Simić rekavši za naš list da „Kurti u tajnosti priprema novi antisrpski zakon o eksproprijaciji zemlje, otvarajući put za legalizaciju otimanja zemlje srpskih domaćina na severu Kosmeta”. „Priština nesumnjivo na terenu sprema novo pravno nasilje koje je direktno upereno protiv opstanka srpskog naroda. Planira da otme zemlju srpskim domaćinima gde bi izgradio vojne i policijske baze, a sve to bi da pokrije nekakvim navodnim zakonom. Zajedno sa našom državom Srbijom, pravnim timom Kancelarije za Kosovo i Metohiju, nevladinim sektorom i našim narodom, politički predstavnici Srba adresiraće ovaj problem na sve relevantne međunarodne adrese. Veoma je važno da pre svega međunarodna zajednica reaguje i da spreči da ovakav protivpravni akt uđe u skupštinsku proceduru. Dakle, neophodna je reakcija međunarodnog faktora kako bi se osujetila perfidna namera vlade Albina Kurtija”, kaže Simić.

Na naše pitanje kako će Srbi da reaguju ako Priština ponovo krene sa radovima u delu brda koje se delom oslanja na srpska sela Dren i Zaselje, koje su obustavili nakon danonoćnog dežurstva Srba od početka februara ove godine, Simić kaže: „Očigledna je namera Prištine da brutalnim pravnim nasiljem izazove sukobe i da pokuša da se obračuna sa srpskim privrednicima, poljoprivrednicima, lekarima, učiteljima, profesorima i svima koji se protive otimačini srpske zemlje u Leposaviću i Zubinom Potoku. Srbi u Drenu će odlučno, jedinstveno i mudro i na miran način braniti svoju dedovinu, kao što su to do sada i činili. Njihov glas je čula kompletna međunarodna zajednica, zbog čega je Kurti i morao da obustavi svoje opasne planove. Sada vidimo da želi da donese novi zakon kojim bi tu otimačinu legalizovao”.

Srbi danonoćno dežuraju u Abraškom lugu

U delu magistralnog puta Kosovska Mitrovica – Leposavić i dalje ka Jarinju, u delu zvanom Abraški lug tri meseca danonoćno dežuraju Srbi u nameri da spreče Prištinu da krene sa izgradnjom policijske baze na brdu Đokovac, gde smo zatekli teške građevinske mašine u prisustvu velikog broja pripadnika Rosu, koji su raspoređeni duž celog ovog brda. Takođe, pripadnici Rosu upadaju i u selo Zaselje, koje se naslanja na naselje Lešak, a kako su za „Politiku” prilikom posete selu kazali meštani „telima će da brane zemlju od zuba naoružane Rosu”, koja svoje oklopne džipove parkira na samo desetak metara od njihovih kuća.