Mladi listovi žare lekoviti i ukusni
(Pixabay )
Mlada zelena kopriva već je izbacila izdanke. Da je Urtica dioica ili žara, kako je zovu u narodu, lekovita zna se od davnina, ali se ispostavilo da nije samo zdrava, već i ukusna. Ova samonikla biljka pruža još nešto – sam proces branja divljeg bilja ima nešto magično i meditativno u sebi. Nešto što duboko povezuje sa zemljom, vraća u prošlost i podseća na značaj sezonskih namirnica, a kada je na stolu, osećamo povezanost i s prirodom. Najupotrebljivija je ona sasvim mlada, koja još nije počela da cveta. Zato je najbolje vreme za branje od aprila do kraja maja i to na lokacijama što dalje od grada.
Kako „ukrotiti” koprivu
Pre svega, listove koprive treba odvojiti od stabljike sa sitnim iglicama, koje u stvari žare. Ako se sprema odmah, treba je prvo oprati, tako što se listovi potope u dublji sud, malo promešaju kašikom, a zatim voda prospe. Tako je spremna za korišćenje, najčešće u barenom obliku, ali je ne treba dugo izlagati visokoj temperaturi. Listove će biti dovoljno ubaciti u kipuću vodu s malo soli i kuvati ih, ne više od tri minuta. Ako su baš mladi, dovoljno je samo staviti ih u cediljku i preliti vrelom vodom, da sačuva jarkozelenu boju, zatim koprivu na nekoliko minuta prebaciti u ledenu vodu, pa procediti.
Kako je čuvati
Sveža kopriva se čuva neoprana i u zatvorenoj kutiji, u frižideru. Barena, takođe, može da stoji u zatvorenoj posudi, ali se mora upotrebiti u roku od tri dana. Takođe, može se i zamrzavati i kasnije koristiti za čorbe ili druga jela. Nakon što se obare i ocede, listiće treba naseckati, formirati od njih kuglice veličine jajeta i tako ih odložiti u zamrzivač.
Kako upotrebiti
O njenoj upotrebi u kuhinji, u ovim krajevima, zna se da uglavnom ide u čorbu i pitu, ali lepo „žari” i u rižotu, paprikašu ili kajgani, u njokama, pa i palačinkama… Kopriva može zameniti drugo, nepravedno mnogo popularnije lisnato bilje, poput spanaća i blitve. Ona ima jaču aromu i gušću teksturu i nije tako „klizava”, a jedina „komplikacija” u pripremi jeste to što se pre upotrebe mora obariti. Dobra je i za pesto sos, pa i smuti. Ili je jednostavno spremiti kao varivo. Ukoliko se želi ublažiti ukus koprive, to će učiniti malo soka od limuna ili kombinacija s nanom i matičnjakom.
PASTA SA KOPRIVOM
Potrebno je:
250 g mladih kopriva
5 većih krompira
1 jaje
250 g brašna
2 dl paradajz-soka
2 kašike parmezana
biber po ukusu
Lišće mlade koprive spustiti u kipuću vodu 3–4 minuta, pa ocediti. U međuvremenu skuvati krompir, ispasirati ga, isto učiniti i s koprivom. Sjediniti ih i umutiti u glatku smesu, dodati jaje i polovinu brašna, pa zamesiti testo. Formirati od testa kuglice ili valjuške. Svako parče uvaljati u ostatak brašna, a zatim ubacivati u kipuću vodu i sačekati da ispliva na površinu, pa izvaditi. Servirati u dubljem tanjiru, pobiberiti po ukusu, preliti sokom od paradajza i posuti parmezanom.
„GVOZDENE” KUGLICE
Potrebno je:
150 g mlevene junetine
120 g sveže koprive
1 jaje
struk mladog belog luka
2 kašike speltinog griza
so i biber po ukusu
Najpre popariti koprivu ključalom vodom i ostaviti je tako minut, pa je prebaciti u cediljku i ostaviti da se ocedi. Sitno iseckati beli luk, dodati dobro oceđenu koprivu i na kraju mleveno meso. Sve začiniti, izmešati, dodati jaje i dobro rukom umesiti. Od dobijene smese oblikovati ćuftice i ređati ih na pleh obložen papirom. Pleh s ćuftama od koprive staviti u zagrejanu rernu na 220 stepeni i peći 20 minuta.