Gde su nestali Subotičani

Aleksandra Isakov

08. 05. 2023. 16:00

Суботица (Фото А. Исаков)

Subotica – Od 2011. do 2022. godine Subotica je izgubila 16.875 svojih stanovnika. Na popisu iz 2011. godine na prostoru grada Subotice živelo je 141.554 građana, poslednji rezultati popisa pokazuju da ih je 124.679.

Slikovito rečeno, za jednu deceniju Subotica ostala bez svoja dva najveća prigradska naselja, recimo Čantavira i Bajmoka, pa i malo više od toga. Pad broja stanovnika procentualno je nešto veći nego u u celoj Srbiji koja beleži smanjenje oko 10 odsto stanovništva.

Iseljavanje iz Subotice u deceniji između dva popisa kao da je dobilo na ubrzanju. Od 2002. do 2011. godine demografi u Subotici beleže osam hiljada stanovnika manje. Sada je ta negativna brojka udvostručena, u gradu živi manje 16.875 ljudi.

Za sada se niko od lokalnih zvaničnika nije oglašavao povodom ovih podataka, a čini se da su mnogima podaci o nacionalnoj strukturi iskazanoj na popisu 2022. godine bili zanimljiviji.

Veliki broj nacionalnih zajednica beleži pad u broju pripadnika. Srba je pre 2011. godine bilo 38.254, a prošlogodišnji popis beleži 38.174 građana koji se izjašnjavaju kao Srbi, a ovaj pad broja od 80 pripadnika je među manjima. Mađarska nacionalna zajednica kao do sada najbrojnija u gradu, beleži i najveći pad. Danas u Subotici živi 37.200 građana koji se izjašnjavaju kao Mađari, a pre decenije u gradu je bilo 50.469 Mađara. Razlika je 13.269 građana mađarske pripadnosti manje u gradu.

Srbi sada imaju relativnu većinu u gradu, što je u svojoj izjavi istakao Sava Stambolić iz Udruženja „Arsenije Čarnojević”.

Savez vojvođanskih Mađara nije se posebno bavio rezultatima popisa u Subotici, ali jeste generalno statističkim podacima o broju Mađara u Srbiji. Predsedništvo stranke konstatuje da su svi bili iznenađeni podatkom da u našoj zemlji živi manje od 200.000 Mađara. Poslednji popis pokazuje da u Srbiji živi 184.442 Mađara, što čini 2,77 odsto stanovnika Srbije, a 10,7 odsto stanovnika Vojvodine. Kada je reč o iseljavanju stanovništva iz Subotice većina kao „krivce” označava mogućnost dvojnog srpsko-mađarskog državljanstva, kao i mogućnost dobijanja hrvatskog državljanstva. Predsedništvo SVM-a negira da je proces pojednostavljenog dobijanja mađarskog državljanstva uticao u toj meri na odliv stanovništva, i ističe da je dobijanje mađarskog državljanstva bilo pre svega pitanje emocija, a da su ekonomske mere, poput nedostatka radnih mesta, zabrane zapošljavanja, zamrzavanje i smanjenje zarada, dugogodišnja politika stezanja kaiša koju je diktirao Međunarodni monetarni fond, uticalo da ljudi svoje blagostanje potraže drugde.

U gradu je manje i Hrvata, poslednji popis beleži 10.431 građana hrvatske nacionalnosti, a pre deceniju bilo ih je 14.151. Pad beleže i Bunjevci kojih je sada 9.060, a pre deset godina ih je bilo 13.553. Jugoslovenima se nekada osećalo 3.202 Subotičana, na poslednjem popisu ih je 2.187.

Malo je nacionalnih zajednica koje beleže rast. Među onima kojih je više na popisu iz 2022. godine su Romi, kojih je sada 3.432, a pre deceniju zabeleženo je 2.960. Više je i neopredeljenih, pre deset godina njih 11.815, a po poslednjem popisu 13.380 građana je neopredeljeno. Zanimljivo je da je i više Rusa u gradu, pre deceniju ovde je stanovalo 76 građana ruske nacionalnosti, prošle godine njih 193 su se izjasnili kao Rusi. Nešto više je i Ukrajinaca, pre deceniju 46, a po poslednjem popisu 56. Izgleda da jedan značajan broj građana nije želeo da uopšte odgovori na ovo pitanje. Tako je u popisu 2011. godine bilo 563 Subotičana nepoznate nacionalne pripadnosti, a 2022. godine takvih je deset puta više, 5.901 građanin.