Misterija srpskih marži
Srpski trgovci ne zarađuju ništa više nego njihove evropske kolege. Trgovačke marže, prihodi iz kojih trgovci plaćaju i sve svoje troškove, u Srbiji u proseku iznose 24,3 odsto, što je nešto više od proseka Evropske unije, pokazalo je istraživanje doktora Stipe Lovrete, profesora Ekonomskog fakulteta, koji je potpisao Strategiju i politiku razvoja trgovine koja je pre dva dana predstavljena u Privrednoj komori Srbije. Tvrdnje da su marže u Srbiji tri puta veće od evropskih, prema navodima profesora Lovrete, nemaju veze sa realnošću.
Autora ove strategije pitali smo na osnovu čega je došao do takvih rezultata kad u poslednje vreme njegove kolege ekonomisti vrlo često ističu kako se one, u proseku kreću od 25 do 45 procenata.
– To su najzvaničniji podaci koje ova zemlja ima. Izvor je Centar za bonitet Narodne banke Srbije i on dobija informacije na osnovu zvaničnih finansijskih pokazatelja iz trgovinskih preduzeća – istakao je Lovreta.
Prema tim podacima, marže u trgovinama na veliko iznose 26,24 odsto, dok u trgovinama na malo iznose 20,13 odsto. Ova razlika je, kako se napominje, posledica visokih troškova prouzrokovanih velikim brojem posrednika u trgovini na veliko, ali i veće koncentracije u maloprodaji. U zemljama razvijene tržišne privrede, posebno u Evropskoj uniji, situacija je obrnuta. Bilo kako bilo, uporedna analiza pokazuje da su marže u trgovini na veliko kod nas više nego u Evropi, ali su zato niže kad je reč o maloprodaji.
– To znači da marže nisu presudno uticale, kako su to isticali pojedini analitičari iz određenih razloga bez studiozne analize, na nedavni visok porast cena, naročito hrane u maloprodaji Srbije – navodi se u Strategiji i dodaje da se proizvođači žale na visoke cene sirovina, a trgovi na skupe nabavke.
Petar Bogosavljević, predsednik Pokreta za zaštitu potrošača, juče je doveo u pitanje istraživanje profesora Lovrete. On priznaje da na tu temu nije radio nikakve analize, ali je prateći maloprodajne cene došao do drugačijih podataka.
– Ako marže u Srbiji nisu visoke, zašto se onda dešava da su naši proizvodi u inostranstvu jeftiniji nego u Srbiji. Trenutno se nalazim na Ohridu i ovde litar ulja iz srpskih uljara košta 87 denara, što preračunato u našu nacionalnu valutu iznosi 108,5 dinara. To je opet niže nego kod nas, bez obzira na skorašnje pojeftinjenje na 115 dinara za litar – kazao je Bogosavljević.
Miroslav Prokopijević, direktor Centra za slobodno tržište, takođe ne veruje u objektivnost podataka koji su izneti u Strategiji.
– To je netačno! Marže u zapadnoj Evropi su znatno niže nego kod nas. U Mađarskoj, na primer, iznose sedam do 12 odsto. Kod nas se na nekim proizvodima kreću i do 50 procenata – još jednom je ponovio svoj stav Prokopijević.
S druge strane, profesor Lovreta upućuje na zvanične podatke Eurostata, zvanične statistike Evropske unije. Tako marže u američkom „Vol Martu” iznose 21, u francuskom „Karfuru” 21,1, a u nemačkom „Metrou” 22,2 odsto.
Rajko Mandić, direktor „Delta Maksija”, odbio je da kaže kolike su prosečne marže u najvećoj srpskoj trgovini, jer je to poslovna tajna i to nijedan trgovac, kaže naš sagovornik, neće otkriti.
– Mogu da istaknem da su ispod proseka koji iznosi 24,3 odsto. Uostalom to se vidi i po cenama. Naravno, treba praviti razliku i u formatu trgovine. Naši troškovi nisu isti u „Tempu” i u nekom „Mini Maksiju” u centru grada. Naravno, veći su tamo gde je skuplji zakup objekta i transport – kazao je Filipović.
Anica Nikolić
-----------------------------------------------------------
Pritisci na Komisiju
Prema Zakonu o zaštiti konkurencije, Komisija za zaštitu konkurencije jedina je državna institucija nadležna da utvrđuje postojanje dominantnog, odnosno monopolskog položaja na tržištu, kao i njegovu eventualnu zloupotrebu, na osnovu kriterijuma i pravila propisanih u tom zakonu, saopštio je juče Savet Komisije za zaštitu konkurencije. „Izjava ili ocena bilo kog pojedinca nema pravnu težinu i može se protumačiti kao pokušaj pritiska na Komisiju za zaštitu konkurencije i Vrhovni sud Srbije, pred kojim su u toku sporovi po tužbama podnetim povodom odluka Komisije", ocenio je Savet povodom istupanja u javnosti državnih zvaničnika i eksperata u kojima se daju ocene o tržišnoj poziciji pojedinih srpskih kompanija.
Kako je ocenjeno, „izjave date medijima otežavaju objektivno i nepristrasno rešavanje sporova, isticanjem u prvi plan samo pojedinih relevantnih činjenica".
Delotvorna primena odredaba Zakona o zaštiti konkurencije nužan je uslov za priključenje Srbije Evropskoj uniji.
Zaštita ravnopravne tržišne utakmice, koja se postiže primenom zakona, pomaže opstanak na tržištu i jačanje tržišne pozicije firmama koje se bore za potrošače jevtinijom, kvalitetnijom i raznovrsnijom ponudom robe i usluga.
Efektivnom primenom pravila konkurencije domaće kompanije se osposobljavaju za surovu utakmicu na međunarodnom tržištu i podstiče se jačanje domaće ekonomije.
Stoga dosledna primena Zakona o zaštiti konkurencije ne ide na štetu već, naprotiv, u korist srpskih kompanija i srpske privrede u celini, navedeno je u saopštenju.
Tanjug