VMA obeležava Dan sestrinstva
(Фото / ВМА)
Vojnomedicinska akademija obeležiće danas 12. maj – Međunarodni dan sestrinstva kako bi istakli značaj sestrinskog poziva u kliničkoj praksi i svakodnevnoj nezi bolesnika. Ovom prilikom biće uručena priznanja najzaslužnijima iz ove oblasti, kao i Dubravki Obradović, glavnoj sestri Klinike za reumatologiju, koja je izabrana za najbolju medicinsku sestru. Pored predstavnika škola i saradnika Službe za zdravstvenu negu, zahvalnica za izuzetnu saradnju biće uručena i državnom sekretaru Ministarstva zdravlja dr Mirsadu Đerleku.
Svečanost povodom Dana sestrinstva biće prilika i za zvanično otvaranje Kabineta za zdravstvenu negu VMA i prikaz mogućnosti trenažera nabavljenog prošle godine u vrednosti od dva miliona dinara. Najsavremeniji trenažer za obuku i edukaciju zdravstvenog kadra karakteriše veliki broj modula, na primer, za procenu i tretman rana, pacijent-monitor koji pokazuje vitalne funkcije u realnom vremenu, kao i brojne druge opcije neophodne za svakodnevni rad zdravstvenih tehničara i negu pacijenata.
Medalja za najbolju sestru nosi ime Verice Ćorluke i to od 2022. godine. Ova nekadašnja glavna sestra VMA i pukovnik sanitetske službe posebno je zaslužna za sestrinski poziv u sadašnjem obliku.
– Na temeljima jedne od njenih vizija u VMA se razvija kontinuitet u obrazovanju medicinskih tehničara i usavršava profesija vojne medicinske sestre. Po ugledu na 1956. godinu, kada su na VMA školovane visoko obrazovane medicinske sestre (a tu školu je završila i sestra Verica), u VMA je 2017. godine uvedena trogodišnja Visoka strukovna škola, odškolovana je jedna generacija sestara kojima se nakon osnovnih strukovnih studija i zaposlenja u VMA otvorila mogućnost i za dalje stručno usavršavanje. Nemerljiv je njen doprinos ne samo u obrazovanju zdravstvenih tehničara već i u razvoju zdravstvene nege u civilnim ustanovama, imajući u vidu da je kao inženjer informatike zaslužna za razvoj Bolničkog informacionog sistema za VMA i KBC „Dr Dragiša Mišović”, pa je bila i svojevrstan utemeljivač procesa zdravstvene nege – dodaju u VMA.
Istorija sestrinskog poziva u VMA datira od preteča sadašnje VMA – Garnizone bolnice, Centralne vojne bolnice, Opšte vojne bolnice i Glavne vojne bolnice i vojnih sestara koje se s razlogom i dalje smatraju uzorom. Neke od njih, poput Bose Ranković, Sofije Igrošanac, Ruže Helih, Ksenije Vasiljević Berengović odlikovane su medaljom „Florens Najtingejl” – najvišim svetskim priznanjem za rad na polju sestrinstva.
Florens Najtingejl, začetnica modernog sestrinstva kao priznate profesije, pionir je modernog sestrinstva. Svojim radom dala je snažan doprinos u formiranju savremenog profesionalnog sestrinstva. Nakon školovanja otišla je u Tursku, gde je sa grupom od 38 sestara brinula o ranjenicima, i to je bila prva grupa žena koje su kao medicinski radnici otišle na front. Zastupala je stav da sve sestre treba stalno da održavaju i unapređuju svoju efikasnost, snagu, saosećajnost i brižnu praksu.
Značaj Nadežde Petrović, Dušice Spasić i Milke Đurašić
Posebno mesto u srpskoj istoriji razvoja sestrinske profesije zauzima lik Nadežde Petrović, srpske slikarke, ali i dobrovoljne bolničarke u balkanskim i Prvom svetskom ratu. Ona je jedna od bolničarki koja je izgubila život spasavajući druge, preminuvši od pegavog tifusa 1915. godine. Variola vera, 1972. godine, odnela je živote Dušice Spasić i Milke Đurašić, koje su imale po 23 godine. Njih dve su se dobrovoljno odazvale sestrinskom pozivu.