Krmčija ili Zakonopravilo Svetog Save u Ruskom domu
Древна књига обогатила библиотеку здања у Улици краљице Наталије (Фото Руски дом)
Ruski dom nedavno je dobio jedinstven poklon – Krmčiju ili Zakonopravilo Svetog Save, Moskovskog sinodalnog izdanja iz 1787. godine. Ovu drevnu knjigu, zamenik direktora Ruskog doma Vječeslav Čarski primio je od Bojana Borovčanina, rukovodioca Udruženja „Nacionalna inteligencija – NIT”.
U knjizi se na poseban način prepliće istovremeno nekoliko linija rusko-srpskih veza. Tako je osnivač nacionalne crkve Svetog Save primio monaški postrig po primeru ruskih monaha.
– Jedno od najvažnijih njegovih dela je Nomokanon, svod crkvenog i građanskog prava. Ovaj zbornik poznat kao Krmčija ili Zakonopravilo Svetog Save, vekovima je bio glavni izvor kanonskog prava, ne samo za srpsku, već i za druge pravoslavne crkve, uključujući i rusku – navode u Ruskom domu i podsećaju da, kada je pre 300 godina, još u toku vladavine Petra Velikog iz Rusije počela redovna isporuka crkvenih knjiga u srpske zemlje, među njima bila i Krmčija. Upravo je, kako kažu, ova knjiga (takozvanog Jekaterininskog izdanja) predata Ruskom domu i od sada se nalazi u njegovoj biblioteci, tako da je dostupna svim sugrađanima zainteresovanim za ovu građu.
Predstavnici Ruskog doma podsećaju da ovaj prepis datira iz 18. veka, kada je Rusko carstvo jačalo i kada su jačale veze naša dva bratska naroda. A sačuvano je još deset prepisa ovog velikog dela, među kojima su i ilovički, raški i sarajevski.
Sveti Sava je Krmčiju, odnosno Nomokanon ili Zakonopravilo, sastavio 1219. godine i to je praktično bio prvi srpski ustav. Kada je organizovao episkopije u Srpskoj crkvi, svakom episkopu dao je po primerak Zakonopravila jer je želeo da crkva bude slobodna i da vladar ima što manje upliva u njen rad, iako je njegov brat Stefan Prvovenčani tada bio srpski kralj. Zakonopravilo je korišćeno i u Rusiji i Bugarskoj, a kasnije i u Rumuniji.
Prema rečima Vladana Dološa iz Udruženja NIT, a na koje podsećaju u Ruskom domu, knjiga je imala tešku sudbinu. Njen poslednji vlasnik bio je iskušenik manastira Svetog Romana u Đunisu kod Niša. Manastir u kome se nalazi srce pukovnika Nikolaja Rajevskog, prototipa Vronskog iz Tolstojevog dela „Ana Karenjina”, koji je 1876. godine tamo poginuo u boju protiv Turaka za oslobođenje Srbije. Monah je odlazeći u manastir Ostrog ostavio Krmčiju Đorđu i Milošu Matiću u Kruševcu, ali je uskoro potom iz Crne Gore stigla vest o njegovoj pogibiji u saobraćajnoj nesreći.
Đorđe Matić krenuo je u pokloničko putovanje na Ostrog i tamo je predao knjigu Vladimiru Todoroviću, članu Udruženja NIT. Kada su 2022. godine članovi udruženja primili relikviju, rešili su da je vrate pravim vlasnicima pa su čak odbili i veliku ponudu za otkup.
Rukovodilac Udruženja NIT Bojan Borovčanin istakao je da istorija ove knjige mnogo govori o zajedničkoj prošlosti i zajedničkim vrednostima naših naroda. A što se tiče ponuda za otkup, Bojan je ocenio da „neko ima cenu, neko ima vrednosti”. Borovčanin je rekao da zajedno sa svojim saborcima poklanja Krmčiju Ruskom domu kao centru ruske kulture u Srbiji da bi uvek podsećala i Srbe i Ruse na jačinu i dubinu naših veza.
Veoma je simbolično što je u danima obeležavanja 90 godina Ruskog doma njegova zbirka ukrašena ovim drevnim spomenikom.