Prva srpska fotografkinja Marija Mara Rosandić
Аутопортрет Марије Росандић, из колекције Мирослава Александрића
Srpska kulturna istorija prebogata je ličnostima koje su kroz svoja dela ostavile neizbrisiv trag. Mnogi od njih su bili začetnici i pioniri u oblastima u kojima su se ostvarili i postigli uspeh. Jedna od takvih ličnosti jeste i Marija Mara Rosandić, prva školovana fotografkinja u Srbiji, ali i na Balkanu. Iako je i sama zadužila srpsku kulturu, Mara je, nažalost, poznatija kao supruga čuvenog srpskog vajara Tome Rosandića.
Rođena je u 1883. godine u Rumi, u imućnoj i uglednoj porodici. Zahvaljujući tome, imala je priliku da se školuje u Evropi. Tako je, kao poliglota i uz određeno muzičko obrazovanje, boravila u Minhenu, gde je učila fotografski zanat, odnosno studirala umetničku fotografiju. Po povratku u domovinu, postaje saradnik prvog srpskog foto-časopisa pod nazivom „Fotografski pregled”, a 1928. godine osniva prvi srpski foto-klub. Nakon toga pokreće svoj foto-atelje, prvo u Beogradu, a potom i u Zagrebu. U tom periodu počinje da fotografiše umetničke eksponate i tada se zapravo upoznaje s tadašnjom umetničkom elitom, među kojom su bili: Ivan Meštrović, Petar Dobrović, Toma Rosandić, slikar Ignjat Job, Mirko Rački, Ljuba Babić...
Veliki korak u njenom životu dogodio se 1912. godine, kad se udala za čuvenog vajara Tomu Rosandića. U tom trenutku ona je bila prva žena umetnički fotograf na Balkanu, što je za to vreme bilo veoma napredno i u nekom smislu revolucionarno. Nažalost, cela foto-dokumentacija Marije Mare Rosandić je nestala posle njene smrti.
Sa suprugom je živela u zajedničkoj kući na Senjaku, a kako nisu imali dece, usvojili su i odgajali ćerku njenog rođenog brata Branislava. Ova kuća, koju je sagradio i u kojoj je živeo i radio vajar Toma Rosandić (1878–1958), ujedno predstavlja prvi memorijalni muzej u Beogradu, koji je otvoren 1963. godine.
Mara Rosandić i njeno delo upotpunjuju sadržaj Muzeja Tome Rosandića. Mara je fotografisala svog supruga, ali i njegova dela, putovanja i izložbe, kolege umetnike i savremenike. Bila je i plodan primenjeni umetnik u oblasti tekstila, čije su tapiserije, zavese i stolnjaci dali lični pečat ambijentu njihove kuće.
Godine 2019. Galerija Artget priredila je retrospektivnu izložbu fotografija prve srpske fotografkinje i tom prilikom je publici u Beogradu predstavljeno stvaralaštvo ove izuzetne žene, koja je svojim pionirskim radom u oblasti fotografske umetnosti obogatila srpsku kulturu.
Dr Ana Stjelja