Krhko primirje u Sudanu, Amerika preti sankcijama

Tanja Vujić

24. 05. 2023. 19:00

(EPA-EFE/AMEL PAIN)

Sukob u Sudanu je tragičan, besmislen i razoran. Ko bude prekršio prekid vatre, znaćemo. Prekršioce ćemo smatrati odgovornim, izložićemo ih sankcijama i drugim merama. Omogućili smo prekid vatre, ali je odgovornost Sudanskih oružanih snaga (generala Abdel-Fatiha Burhana) i Snaga za brzu podršku (generala Muhameda Hamdana Dagaloa) da ga sprovedu. Ovim rečima američki šef diplomatije Entoni Blinken upozorio je juče aktere tamošnjeg sukoba šta ih čeka ako prekrše najnoviji dogovor o prekidu vatre od izbijanja konflikta 15. aprila.

Ovaj dogovor, postignut proteklog vikenda u saudijskoj luci Džeda, prvi je koji su formalno prihvatili izaslanici generala Burhana i Dagaloa. Istovremeno je prvi koji predviđa „daljinski” nadzor Vašingtona i Rijada nad sprovođenjem prekida vatre.

Najmanje dva glasa suprotstavila su se navedenoj Blinkenovoj mirovnoj poruci. General Dagalo, i pre potpisivanja dokumenta u Džedi, najavio je da nema prekida borbi: „ili pobeda, ili mučeništvo” uz istovremeno zahvaljivanje SAD i Saudijskoj Arabiji na pregovaračkim naporima.

Na drugom kraju sveta, Dai Bing, zamenik stalnog predstavnika Pekinga u UN, zatražio je od zaraćenih strana u Sudanu da hitro prekinu sa sukobima, da bi istovremeno upozorio na opasnost od „stranog mešanja”.

„Razvoj situacije u Sudanu još jednom ukazuje da se rešenje može naći samo unutar zemlje. Spoljno mešanje ili unilateralne sankcije neće rešiti problem, već će samo pojačati napetosti i pogoršati političku i društvenu krizu. Pozivamo UN i međunarodne partnere da sarađuju s regionalnim organizacijama, kako bi se obezbedili vreme i prostor za regionalno posredovanje”, izjavio je Dai Bing na Ist riveru.

S ovim razlikama u pristupu sudanskoj krizi Amerike i Kine, Savet bezbednosti trebalo bi da se izjasni povodom produžetka mandata političkoj misiji Svetske organizacije UNITAMS, čiji mandat ističe 3. juna.

U međuvremenu, javna je tajna da su od izbijanja oružanih borbi u Sudanu članice SB UN više nego različitih pogleda o tome ko, odakle i sa kojim motivima treba da obezbedi „koordinaciju pregovora” za prekid vatre.

S jedne strane, Rusija i Kina su dve od pet članica SB UN koje su zadržale gotovo celokupni personal ambasada u sudanskoj prestonici Kartumu. S druge tri nestalne članice SB UN iz Afrike – Gabonom, Ganom i Mozambikom – odmah po izbijanju sudanskog sukoba zatražile su na Ist riveru da po „principu subsidijarnosti” afrička organizacija, u ovom slučaju regionalna Međuvladina uprava za razvoj, predvodi mirovne napore za Sudan. Taj predlog nije do sada prošao na Ist riveru.

I dok u međunarodnoj areni teku višestruka pozicioniranja u odnosu na sudansku krizu, u Kartumu, regionima Darfur, Kordofan i Plavi Nil, i juče, prvog dana najnovijeg primirja, čuli su se sporadična pucnjava i naleti borbenih aviona. Posmatrači ocenjuju da je na snazi ipak relativno zatišje, u odnosu na prethodnih pet sedmica oružanih sukoba. Zvanični Vašington ističe da danas više od 24 miliona Sudanaca iziskuje humanitarnu pomoć, dok je preko 250.000 prebeglo u susedne zemlje, a interno je raseljeno više od 840.000 ljudi, žena i dece.

Ujedinjene nacije pritom navode da je u Sudanu od 15. aprila poginulo više od 800 ljudi (mahom civila), da je oko 6.000 ranjeno, dok broj nestalih niko pouzdano ne zna. Istovremeno, izaslanici UN šalju onespokojavajuće poruke o mogućem daljem razvoju prilika u Sudanu. Uz rastuće bezakonje u Sudanu i tekuću plimu migranata u okolne, i inače politički nestabilne zemlje, sukob sve više dobija oblike etničkog sučeljavanja.

„To bi moglo da izrodi dugotrajniji konflikt, ukoliko se najnovije primirje ne iskoristi kao staza ka miru”, izjavio je Folker Pertes, specijalni izaslanik generalnog sekretara UN za Sudan.