Stanovništvo Srbije sve starije
(Фото Н. Марјановић)
U Srbiji živi 183.047 više žena od muškaraca, a prosečna starost našeg stanovništva iznosi 43,8 godina, govore najnoviji rezultati popisa stanovništva Srbije, koje je juče objavio Republički zavod za statistiku. Kako ističu stručnjaci nacionalne statističke institucije, žene su u proseku tri godine starije od muškaraca – one u proseku imaju 45,2 a muškarci 42,4 godine. U odnosu na prethodni popis stanovništva, koji je sproveden 2011. godine, prosečna starost stanovništva povećana je za oko jednu i po godinu.
Broj starih i dalje uveliko premašuje broj dece u Srbiji – kako navode predstavnici RZS-a, broj najmlađih u ukupnom stanovništvu iznosi 14,4 odsto, dok je udeo osoba starijih od 65 godina porastao sa 17,4 procenta 2011. godine na 22,1 odsto 2022. godine. To u prevodu znači da je svaka sedma osoba u Srbiji dete, a svaka peta ima više od 65 godina. Između dva popisa broj dece mlađe od devet godina smanjen je za 46.279, a najveće smanjenje zabeleženo je među mladim stanovništvom – u Srbiji je 2011. godine živeo 439.741 stanovnik uzrasta od 20 do 24 godine, dok je poslednji popis pokazao da u našoj zemlji živi samo 337.105 mladih tog uzrasta. Između dva popisa Srbija je izgubila i oko 100.000 mladih uzrasta od 25 do 29 godina. Istovremeno, raste broj najstarijeg stanovništva – poslednji popis pokazuje da u zemlji živi 117.651 osoba starija od 85 godina, dok je na prethodnom popisu evidentirano 81.550 osoba tog uzrasta. Najnepovoljnija demografska situacija jeste u regionu Južne i istočne Srbije, gde je skoro svaka četvrta osoba starija od 64 godine, dok je u Beogradskom regionu „samo” petina stanovnika starija od 64 godine.
Regionalno posmatrano, najstarije stanovništvo živi u Istočnoj i južnoj Srbiji, u kojoj je prosečna starost značajno veća od republičkog proseka. Najstariji grad u zemlji je Crna Trava, u kojoj je prosečna starost žitelja 56,37 godina. Veoma staro stanovništvo živi i u Babušnici, Svrljigu, Gadžinom Hanu, Žagubici, Kučevu i Negotinu – u ovim gradovima stanovnici imaju u proseku više od 50 godina. Najstariji žitelji Beograda žive na opštini Stari grad, gde je prosečna starost 45,45 godina, dok je „najmlađa” beogradska opština Zvezdara, jer u njoj građani u proseku imaju „samo” 41 godinu. U „mlađe” vojvođanske gradove spadaju Žabalj, u kome je prosečna starost stanovništva 41,14 godina i Mali Iđoš, sa prosekom od 42,9 godina, a u najstarije Čoka i Bačka Topola, u kojima je prosečna starost 46 godina. Najmlađi gradovi u regionu Šumadije i zapadne Srbije jesu Tutin, čiji građani imaju u proseku 34,60 godina, i Preševo, sa prosečnom starošću žitelja od 37,57 godina. „Najstariji” je Rekovac, u kome prosečna starost stanovništva iznosi 51,5 godina.
Rezultati poslednjeg popisa stanovništva takođe svedoče da u Srbiji živi 3.231.978 muškaraca i 3.415.025 žena. Polna statistika otkriva da je treće doba – ženskog pola, to jest da u Srbiji ima neuporedivo više starijih žena nego starijih muškaraca, o čemu su već svedočile brojne sociološke studije, koje su otkrile da u našoj zemlji živi najviše udovica u Evropi. Tako, primera radi, rezultati popisa svedoče da u se starosnoj kategoriji „85 i više godina” nalazi 75.370 žena i samo 42.281 muškarac, a slična statistika važi i za sedamdesetogodišnjake – podaci govore da u našoj zemlji živi 382.550 žena starih od 70 do 79 godina i svega 291.022 muškarca iste starosne dobi.
Rodna statistika postaje još zanimljivija ako se ima na umu da se svake godine u Srbiji rodi između 2.500 i 3.000 dečaka više nego devojčica – brojke govore da su muškarci u brojčanoj prednosti do 39 godine života, kada se njihov broj izjednačuje sa brojem žena, a od 55 godine života pripadnice lepšeg pola počinju da dominiraju. U prilog toj tezi govore i rezultati poslednjeg popisa stanovništva, koji svedoče da u starosnoj grupi od 55 do 59 godine žena ima čak 15.613 više nego muškaraca, dok u starosnoj grupi od 65 do 69 godina ima čak 28.486 žena više nego muškaraca.
U Beogradu manje beba
U Srbiji je u prva četiri meseca ove godine rođeno 19.230 beba, to jest svega 66 dece više u odnosu na januar, februar, mart i april 2022. godine, govore najnoviji podaci Republičkog zavoda za statistiku, čiji stručnjaci ističu da to znači povećanje od svega 0,3 odsto novorođenih. U Beogradu je rođeno 37 beba manje u prvom četvoromesečju ove godine u odnosu na isti period lane, što predstavlja neprijatno iznenađenje ako se zna da u prestonici živi skoro trećina Srbije. U Vojvodini je rođeno pet beba manje nego u istom periodu 2022, dok podaci govore da se najveći porast novorođenih u statističkom smislu beleži u regionu Šumadije i zapadne Srbije, u kome je broj novorođenih beba veći za 65 u odnosu na lane.
Statistika mortaliteta daje nadu da se polako opraštamo sa pandemijom virusa korona – u prva četiri meseca ove godine broj umrlih u Srbiji iznosio je 34.173, što znači da je 10.042 osobe manje nego u istom periodu lane, što predstavlja statistički pad od 22,7 procenata. Demografe posebno raduje podatak da se u svim regionima Srbije beleži manja smrtnost u odnosu na prethodnu godinu, kao i da se broj preminulih od kovida 19 značajno smanjuje.