Ka­ko pro­me­ni­ti ne­zdra­ve na­vi­ke u is­hra­ni

Danijela Davidov-Kesar

27. 05. 2023. 16:53

Фото Д. Д. К.

Svi oni ko­ji že­le da smr­ša­ju ili da pro­me­ne ne­zdra­ve na­vi­ke po­moć mo­gu da do­bi­ju u Sa­ve­to­va­li­štu za is­hra­nu In­sti­tu­ta za jav­no zdra­vlje Sr­bi­je „Dr Mi­lan Jo­va­no­vić Ba­tut”. Ovo sa­ve­to­va­li­šte po­se­du­je me­di­cin­sku va­gu ko­ja me­to­dom ta­ko­zva­ne bi­o­im­pe­dan­ce pru­ža de­talj­nu ana­li­zu sa­sta­va te­la oso­be. Po­red te­le­sne ma­se i in­dek­sa te­le­sne uhra­nje­no­sti, ova me­to­da da­je po­dat­ke u ve­zi sa ko­li­či­nom i ras­po­re­dom ma­snog tki­va, vi­sce­ral­nih ma­sti (ma­sti oko or­ga­na), ske­let­nih mi­ši­ća, ko­li­či­nom ne­ma­snog tki­va, kao i ko­li­či­nom i ras­po­re­dom vo­de u or­ga­ni­zmu u od­no­su na ukup­nu te­le­snu ma­su. Na osno­vu to­ga, kao i me­di­cin­ske do­ku­men­ta­ci­je ko­ju po­se­du­je pa­ci­jent, ov­de se mo­gu do­bi­ti ade­kvat­ni sa­ve­ti u ve­zi sa pra­vil­nom is­hra­nom.

Rad u sa­ve­to­va­li­štu kao pre­ven­ci­ja nu­tri­tiv­nih fak­to­ra ri­zi­ka kod zdra­vih i me­di­cin­ska nu­tri­tiv­na te­ra­pi­ja kod bo­le­snih lju­di za­sni­va se na in­di­vi­du­al­nom pri­stu­pu sva­kom pa­ci­jen­tu.

Naj­sta­ri­ji pa­ci­jent ko­ji je na ovom me­stu do­bio struč­nu po­moć imao je 83 go­di­ne, a naj­mla­đi če­ti­ri, ko­ji sa­da ima dva­de­se­tak go­di­na i kog se le­ka­ri ra­do se­ća­ju, jer je sa svo­jom po­ro­di­com do­šao u sa­ve­to­va­li­šte i slu­ša­ju­ći i pri­me­nju­ju­ći sa­ve­te po­be­dio go­ja­znost. Is­ku­stvo le­ka­ra po­ka­za­lo je da su že­ne ve­ća po­dr­ška mu­škar­ci­ma ko­ji mo­ra­ju iz ko­re­na da me­nja­ju na­čin is­hra­ne. Ta­ko­đe, po­sle 50. go­di­ne že­na­ma je te­že da iz­gu­be vi­šak ki­lo­gra­ma, zbog hor­mo­nal­nih pro­me­na i uspo­ra­va­nja me­ta­bo­li­zma.

Ka­ko is­ti­če dr sc. med. Je­le­na Ka­ša­nin, spe­ci­ja­li­sta hi­gi­je­ne iz ovog sa­ve­to­va­li­šta, gra­đa­ni bi pre do­la­ska kod njih tre­ba­lo da ura­de ana­li­zu kom­plet­ne krv­ne sli­ke i bi­o­he­mij­ske ana­li­ze, kao i da po­ne­su kom­plet­nu me­di­cin­sku do­ku­men­ta­ci­ju, uko­li­ko je po­se­du­ju.

– Ka­da pa­ci­jent za­ka­že pre­gled i do­đe kod nas, naj­pre mu iz­me­ri­mo vi­si­nu i obim stru­ka. Na­kon to­ga, oso­ba sta­ne na va­gu, ko­ja me­to­dom bi­o­im­pe­dan­ce da­je re­le­vant­ne po­dat­ke, na osno­vu ko­jih sa­sta­vlja­mo pred­log pla­na is­hra­ne. To su in­di­vi­du­al­ni pla­no­vi is­hra­ne. Ne mo­že isti plan is­hra­ne da se pri­me­ni kod ne­kog ko ima 18 go­di­na ili 50 go­di­na, kod mu­ška­ra­ca i že­na, oso­be ko­ja je fi­zič­ki ak­tiv­na i one ko­ja to ni­je. Ne mo­že ne­ko ko ra­di od 9 do 17 sa­ti da je­de isto kao oso­ba ko­ja se­di ceo dan kod ku­će ili onaj ko ima noć­nu sme­nu – do­da­la je dr Ka­ša­nin.

Uni­ver­zal­ne br­ze di­je­te ni­ka­ko ni­su za pre­po­ru­ku. Ne­struč­no dr­ža­ne di­je­te osta­vlja­ju po­sle­di­ce na zdra­vlje, a tu je i ču­ve­ni jo-jo efe­kat.

– Od­re­đe­ni re­žim is­hra­ne mo­ra da se spro­vo­di pod nad­zo­rom le­ka­ra i da se na kon­trol­nim pre­gle­di­ma po po­tre­bi ne­što i pro­me­ni u na­či­nu is­hra­ne. Ta­kav re­žim is­hra­ne lju­di bi tre­ba­lo da usvo­je kao stil ži­vo­ta. Ako se ne­ko mno­go ugo­jio pret­hod­nih go­di­na, ne mo­že da oče­ku­je da osla­bi za me­sec da­na. Br­ze di­je­te mo­gu da do­ve­du do krat­ko­roč­nog efek­ta, ali se ki­lo­gra­mi vra­ća­ju. Oče­ki­va­no je da ne­ko za me­sec da­na iz­gu­bi tri do če­ti­ri ki­lo­gra­ma. Va­žno je da lju­di bu­du i fi­zič­ki ak­tiv­ni – na­vo­di dr Ka­ša­nin.

Naj­va­žni­je je da pa­ci­jen­ti ima­ju mo­tiv i po­dr­šku dra­gih oso­ba ka­ko bi, pri­dr­ža­va­ju­ći se pla­ni­ra­nog re­ži­ma is­hra­ne, po­sti­gli op­ti­mal­nu te­ži­nu. Lju­di naj­če­šće gre­še jer pre­ska­ču obro­ke, po­seb­no do­ru­čak. Naj­če­šće pr­vi obrok ima­ju u 11 ili 12 sa­ti i ta­da uglav­nom je­du pe­ci­va ili po­pi­ju ka­fu od­mah čim usta­nu uju­tru, a da pre to­ga ni­su do­ruč­ko­va­li.

– Na­vi­ke iz po­ro­di­ce se pre­no­se i na de­cu, pa se i kod njih pr­vi obrok be­le­ži tek u vre­me ve­li­kog od­mo­ra, oko 9.30 ili 10.30 ča­so­va, što je ka­sno. I oni u ve­ći­ni slu­ča­je­va je­du pe­ci­va. Po­sle­di­ce ta­kvih ne­zdra­vih na­vi­ka su po­ja­va go­ja­zno­sti, a za­tim i po­ve­ća­nje vred­no­sti ho­le­ste­ro­la i še­će­ra u kr­vi – na­po­mi­nje dr Ka­ša­nin.

Alarm ka­da tre­ba po­tra­ži­ti struč­nu po­moć je­ste on­da ka­da ne­ko pri­me­ti da se ugo­jio če­ti­ri ili pet ki­lo­gra­ma. Me­đu­tim, pa­ci­jen­ti u sa­ve­to­va­li­šte do­la­ze naj­če­šće ka­da je taj vi­šak ve­ći i iz­no­si od 10 do 20 ki­lo­gra­ma.

– Kod nas, kao i svu­da u sve­tu, u ve­li­koj me­ri za­stu­plje­na je br­za hra­na, dok se ma­lo vre­me­na po­sve­ću­je pri­pre­mi obro­ka i za­jed­nič­kom po­ro­dič­nom obe­do­va­nju. Sa­ve­tu­je­mo da se uju­tru ni­ka­ko ne iza­đe iz ku­će bez do­ruč­ka. Ta­ko­đe, ve­o­ma je va­žno da se ne pra­ve ve­li­ki raz­ma­ci iz­me­đu obro­ka – do­da­la je dr Ka­ša­nin.

Pre­gle­di u Sa­ve­to­va­li­štu za is­hra­nu In­sti­tu­ta za jav­no zdra­vlje Sr­bi­je se za­ka­zu­ju po­zi­vom na broj te­le­fo­na 060/7171-539 od osam do 15 sa­ti.